broj 450 / 01.08.2008

Zastave i grbovi

Bosanskohercegovačka Republika Srpska ovog je ljeta dobila novi grb i himnu. I to nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 2007. godine utvrdio da su dotadašnji grb i himna neustavni budući da diskriminiraju nesrpske narode.

U prijelaznom je razdoblju Republika Srpska usvojila privremeno rješenje u vidu amblema koji je sada i službeno zamijenjen novim grbom. S veksilološkog (pomoćna povijesna znanost koja se bavi zastavama) i likovnog stajališta novi je grb izrazito anakron, a sastoji se od štita sa srpskim dvoglavim orlom i s po svake strane propetim okrunjenim lavovima sa štitovima.

No budući da s tek usvojenim grbom nije postignuta etnička ravnopravnost ili neutralnost, nesrpski narodi Republike Srpske najavili su ustavnu tužbu te je izgledno da će se grb opet mijenjati. Za novu himnu Republike Srpske izabrana je pjesma "Moja Republika" banjalučkog skladatelja.

Zastava Republike Srpske – klasična srpska trobojnica - nije mijenjana budući da je Ustavni sud utvrdio da su to istovremeno i panslavenske boje. Zastavu i grb druge osanskohercegovačke jedinice, Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni je sud u potpunosti ukinuo 2007. godine i Federacija trenutno nema novih, zasebnih simbola. Zastava je bila okomita zeleno- bijelo-crvena trobojnica s grbom u najvećem bijelom polju, koji se sastojao od tri polja: jednog s ljiljanom, drugog sa šahovnicom i trećega s deset zvijezda u krugu što je predstavljalo deset federacijskih kantona. Srpski narod nije bio zastupljen te su stoga grb i zastava ukinuti kao diskriminirajući.

Dosimbola natječajima

Sama Bosna i Hercegovina nakon Daytonskoga mirovnog sporazuma iz 1995. godine zamijenila je dotadašnju zastavu i grb novim etnički neutralnim simbolima. Kako tada oko novih simbola nije postignut dogovor triju naroda, aktualnu zastavu i kasnije grb koji proizlazi iz nje odabrao je tadašnji visoki predstavnik, Španjolac između tri predložena dizajnerska rješenja koja je uz pomoć nizozemskog veksilologa pripremio Ured visokog predstavnika.

Postoje neke naznake da će Bosna i Hercegovina u budućnosti s mogućim preustrojem zemlje raspisati i međunarodni natječaj za nove državne simbole. Dizajnerski različiti, ali s jednakim elementima kao aktualna državna obilježja BiH, novi su simboli Kosova. Jednostrano proglašena, ali i velikim dijelom međunarodno priznata Republika Kosovo, najmlađa država na svijetu, upravo je putem javnoga natječaja došla do vlastite zastave i grba koji su usvojeni na dan neovisnosti ove godine.

Kosovo dotad nikad nije imalo vlastitu zastavu i grb. U međunarodnom natječaju, čije su propozicije uključivale pravila da novi simboli ne smiju sličiti onima susjednih zemalja, da ne smiju koristiti kombinacije boja ni albanske ni srpske zastave, da moraju odražavati multikulturalnost i asocirati na euroatlantske integracije, pristiglo je gotovo tisuću prijedloga autora s nekoliko kontinenata, od čega je 700 zadovoljilo kriterije. Prijedloga je bilo i iz Hrvatske i Srbije.

Stručna je komisija odabrala tri rješenja koja su proslijeđena kosovskoj skupštini, a pobjedničko je rješenje u konačnici ispalo ponešto izmijenjeno u odnosu na prijedlog, tako da je zastava plave boje, a u sredini je žuta karta Kosova iznad koje je šest bijelih zvijezda koje simboliziraju šest naroda koji žive na Kosovu. Kosovski grb proizlazi iz zastave.

Republika Slovenija je 2003. godine također provela javni natječaj za novu zastavu i grb, koji međutim nije iznio zadovoljavajuća rješenja te novi simboli ipak nisu usvojeni. Slovenija i Hrvatska jedine su države bivše Jugoslavije koje još danas koriste istu zastavu i grb iz vremena neovisnosti, tj. raspada SFRJ.

Godine 2006. neovisnost je stekla Republika Crna Gora koja je tada usvojila i nova državna obilježja. Dotadašnja se crnogorska trobojnica od one srpske razlikovala samo u omjeru (crnogorska je bila duguljastija). Nova su zastava i grb ustvari povijesna obilježja crnogorske dinastije Petrović. Zastava je crvena sa žutim okvirom i grbom u sredini, a novi je crnogorski grb modifikacija ranijega. Redizajniran je dvoglavi orao iznad kojega je kruna, a u pandžama drži mač i ukrašenu plavu jabuku kao simbole vladavine, dok na središnjem polju grba zlatni lav u pokretu, umjesto na ranijoj crvenoj, sada stoji na zelenoj podlozi, uz plavu pozadinu. Nova zastava svečano je podignuta na skupštinskoj zgradi u Podgorici uz intoniranje nove službene himne "Oj svijetla majska zoro", pjesme koja je proizašla iz narodnoga napjeva.

Republika Srbija je svoju samostalnost stekla također 2006. godine raspadom državne zajednice Srbije i Crne gore, koja je bila jedinstvena u svjetskim razmjerima i po činjenici da je u svom Ustavu imala navedeno da ima zastavu i grb, ali se istovremeno nije navodilo kako oni izgledaju te su u praksi zapravo korišteni grb i zastava te himna bivše Savezne Republike Jugoslavije.

Novi državni simboli Srbije usvojeni su 2004. godine. Zakon koji ih je propisivao prije samostalnosti službeno se nazivao Preporukom o korištenju grba, zastave i himne Republike Srbije. Srbija je sve dotad bila zadržala svoj socijalistički grb, dok je sa zastave već ranije, također "preporukom", bila uklonjena zvijezda. Odlukom Skupštine Srbija sada ima dvije zastave, onu narodnu - klasičnu srpsku crveno-plavo-bijelu trobojnicu, i onu državnu - trobojnicu s grbom pomaknutim lijevo od sredine. Praksa narodne i državne zastave nije iznimka, pa takav model imaju primjerice Austrija, Njemačka ili Španjolska, a koristila ga je i Kraljevina Jugoslavija, dok neke zemlje imaju i posebnu zastavu za upotrebu na moru,
recimo Velika Britanija, SAD ili Japan.

Jugoslavija, kao i neke druge zemlje, imala je i zasebnu ratnu zastavu. Novi grb Srbije naziva se "velikim", za razliku od "maloga" koji je na državnoj zastavi. Razlika je u pozadini tj. plaštu kojega na zastavi nema. Zapravo se radi o povijesnom grbu Kraljevine Srbije iz 1882. Uz manje varijacije u dizajnu, razlika novoga "maloga" srpskoga grba s nove zastave i onoga bivšeg Republike Srpske je u klinovima uz orlove pandže, koje Srbija u grbu ima, a Republika Srpska nije imala, dok je kruna Republike Srpske bila u štitu, a Srbije iznad njega.

Narodna zastava Republike Srbije jednaka je i 2005. godine službeno usvojenoj zastavi srpskoga naroda u Hrvatskoj. Pitanje srpske himne u novije vrijeme rješavano je u nekoliko navrata, uključujući i referendum 1992. koji je propao. Za službenu himnu 2004. godine usvojena je "Bože pravde", u kojoj je iz teksta izbačen kralj. S druge strane, izvorna verzija "Bože pravde" u kojoj se kralj spominje bila je donedavno službena himna Republike Srpske, koja je odlukom Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine ukinuta. Stihove himne napisao je 1872. godine Jovan čorševiću slavu, nećaka ubijenog kneza Mihaila Obrenovića. Kompozitor je bio Davorin Jenko, a pjesma je u početku bila završni dio drame "Markova sablja" napisane u kneževu čast. Inspiraciju za pjesmu Jenko je imao u carskoj austrijskoj himni.Autorica teksta aktualne austrijske himne je Paula von Preradovic, unuka pjesnika Petra Preradovica, a koja je pobijedila na javnom natječaju 1947. godine.

Svoje je simbole 2004. godine prvi put dobila i srpska Autonomna pokrajina Vojvodina. Nova je zastava modificirana srpska trobojnica na kojoj središnje plavo polje zauzima osam desetina, a gornje crveno i donje bijelo po jednu desetinu. Na sredini zastave su tri trokutasto postavljene žute zvijezde petokrake koje simboliziraju tri vojvođanske regije: Bačku, Banat i
Srijem. Grb Vojvodine usvojen je još 2002. godine, a sastoji se od tri polja koja također predstavljaju tri spomenute regije. Srijemsko polje iz vojvođanskoga grba gotovo je identično grbu hrvatske Vukovarskosrijemske županije. Naime, vojvođanska verzija koristi original iz 1748. godine na kojem je pored jelena stablo čempresa, a ranije usvojeni županijski grb umjesto čempresa ima slavonski hrast.

Jedina država koja je svoju zastavu bila prisiljena promijeniti je Makedonija. Uslijed grčkoga pritiska zastava je promijenjena 1995. godine kako bi se prekinuo grčki embargo. Grčka je strana inzistirala na tome da se Makedonija odrekne zvijezde iz Vergine ili sunca na svojoj zastavi budući da je to simbol koji koristi sjeverna grčka provincija Makedonija. Simbol je nazvan po arheološkom lokalitetu u Grčkoj gdje je pronađen, a koristio se u vrijeme antičke
Grčke i tadašnje Makedonije. Republika Makedonija koja je, zbog grčkog pritiska, od strane Ujedinjenih nacija priznata pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, od 1995. koristi zastavu na kojoj je "novo sunce slobode" što je zapravo i stih iz makedonske himne. Sve su dosadašnje makedonske zastave bile crvene sa žutim nebeskim tijelima, u socijalizmu zvijezdom, a danas suncem. Makedonija je jedina bivša jugoslavenska republika koja nikad nije promijenila i još uvijek službeno koristi socijalistički grb s crvenom zvijezdom
na vrhu. U grbu se nalaze i sunce kao simbol Makedonije, Šar-planina, Ohridsko jezero i plodovi maka.

Zastava i grb Republike Hrvatske dizajnersko su neokonzervativno rješenje iz 1990. godine, odnosno volje tadašnjega autokrata koji je Šutejevo rješenje favorizirao ispred onoga dizajnera s neusvajanjem kojega je Hrvatska izgubila šansu dobiti jednu od najefektnijih i najsuvremenijih zastava na svijetu.

Saša Šimpraga