
broj 549 / 25. juni 2010.
Prema informacijama UNHCR-a, interes za povratkom još postoji. Upiti koje potencijalni povratnici postavljaju uglavnom su ekonomske prirode, a značajan broj njih čeka i rješavanje stambenog pitanja u Hrvatskoj.
Međunarodni dan izbjeglica, 20. juna, prilika da je da se sjetimo svih onih koji su u izbjeglištvu, u procesu povratka ili integracije u zemlju azila. Naši sunarodnjaci, izbjegli iz Hrvatske od 1991. do 1995, čine značajne brojke u mnoštvu obuhvaćenom tim kategorijama.
- Od procijenjenih 250 hiljada srpskih izbjeglica iz Hrvatske, službeni podaci govore o 132.451 registriranom povratniku: 109.220 iz regije a 23.231 interno raseljenom - ističe Dorijan Klasnić, portparol ureda UNHCR-a za Hrvatsku, nadodavši kako je lani bilo 710 povratnika.
Po podacima UNHCR-a, na prostorima bivše Jugoslavije, izuzevši Sloveniju, u aprilu ove godine registrirano je 116.692 izbjeglica i 341.129 interno raseljenih osoba. S obzirom na to da broj povrataka iz godine u godinu pada, pitanje je koliki je interes izbjeglica za tu soluciju.
- registriranih povratnika 132.451 – 109.220 iz regije i 23.231 interno raseljenih – od procijenjenih 250 hiljada srpskih izbjeglica iz Hrvatske
- obnovljeno 147.209 stambenih jedinica, kuća i stanova
- do sada 34.047 obitelji obuhvaćeno programom stambenog zbrinjavanja
- Prema informacijama koje UNHCR dobiva s terena i iz susjednih zemalja, interes za povratkom još postoji. Ipak, za razliku od prošlih godina, osnovni kriteriji i upiti koje potencijalni povratnici postavljaju prije donošenja odluke uglavnom su ekonomske prirode, a značajan broj još čeka rješavanje stambenog pitanja u Hrvatskoj - kaže Klasnić.
Ove godine UNHCR je izdvojio 1,5 miliona dolara za direktnu implementaciju povratka i podršku implementacijskim partnerima. Ističe kako i zemlje regije provode programe integracije u društvo: Srbiji je, primjerice, za tu namjenu ove godine odobreno preko 11 miliona dolara.
Najbitnije je riješiti stambeno pitanje
- Kategorije tipa izbjeglica, interno raseljenih osoba ili povratnika rješavaju se isključivo načinom koji je definiran međunarodnim dokumentima, poput Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. Sve izbjeglice koje se odluče za integraciju u zemlju prihvata, u ovom slučaju u Srbiju, formalno gube izbjeglički status. Ipak, važno je napomenuti da i dalje imaju sva prava kao i ostali državljani u Hrvatskoj - kaže Klasnić.
Sa Stankom Janićem, državnim tajnikom u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, razgovarali smo o tome što očekuje povratnike u Hrvatskoj.
- U Hrvatskoj je danas u statusu prognanika, povratnika i izbjeglica 1.921 osoba: 581 prognanik, 997 izbjeglica i 343 povratnika. Potkraj prošle godine, u tom je statusu bilo 2.287 osoba: 612 prognanika, 1.122 izbjeglica i 553 povratnika, pri čemu se tokom godine ukupni broj smanjio za oko 420 osoba. Rješenje stambenog pitanja jedno je od osnovnih za povratnike, prognanike i izbjeglice, a do sada je kroz program stambenog zbrinjavanja Ministarstva zbrinuto ukupno 34.047 obitelji. Od tog broja, 1.010 se odnosi na bivše nosioce stanarskog prava koji su stambeno zbrinuti izvan područja od posebne državne skrbi (PPDS), 5.878 na bivše nosioce stanarskog prava koji su zbrinuti na PPDS-u, a preostalih 27.159 na zbrinjavanje ostalih kategorija korisnika na tim područjima - kaže Janić.
Ove se godine planira kupnja 323 stambene jedinice za bivše nosioce stanarskog prava izvan PPDS-a, a na PPDS-u se u ovoj i sljedećoj godini planira zbrinuti 1.578 takvih obitelji. Do sada je ukupno obnovljeno 147.209 stambenih jedinica, kuća i stanova, a 6.263 porodice zbrinute su dodjelom građevinskog materijala. Lani su programom obnove kuća od prve do četvrte kategorije oštećenja obuhvaćene352 kuće, a ove se obnavlja 765 obiteljskih kuća. Uz to, pokrenut je novi program organizirane obnove obiteljskih kuća od četvrtog do šestog stupnja oštećenja, kojim će se obuhvatiti oko 800 obiteljskih kuća. Završen je postupak javne nabave za izbor izvođača radova, za što upravo teče žalbeni rok; ne bude li žalbi, realno je očekivati da radovi počnu za manje od mjesec dana.
Lani su programom sanacije i izgradnje višestambenih objekata na PPDS-u završeni radovi na ukupno 35 objekata sa 586 stanova. Samo u Vukovaru je sagrađeno 17 objekata sa 391 stanom. Trenutačno se gradi 370 stanova, u natječajima je 381 stan, a u fazi projektiranja 145 stanova.
Više svjetla za povratnike
- Od 2004. do 2009. godine na PPDS-u je realizirano 1.125 projekata komunalne i socijalne infrastrukture, u što je uloženo 2,26 milijardi kuna. Ove se godine za te namjene planira izdvojiti oko 75 miliona kuna - kaže Janić i ističe da je lani nešto više od 30 miliona kuna utrošeno na sufinanciranje malih projekata socijalne i komunalne infrastrukture u više od 50 jedinica lokalne samouprave, pri čemu su prednost imale manje razvijene općine s nižim prihodima.
Što se elektrifikacije tiče, HEP je izradio dvije liste naselja s domaćinstvima bez električnog priključka.
- Prva lista pokazuje da bi se u 394 naselja sa 1.522 priključka mreža mogla obnoviti za prosječnih 50 hiljada kuna po priključku, što bi državu ukupno stajalo oko 12,3 miliona kuna: tu se uglavnom radi o naseljima u kojima postoji niskonaponska električna mreža, no pojedini objekti zbog nekog razloga još nisu priključeni. Na dugoj su listi 432 naselja u kojima bi trebalo obnavljati i niskonaponsku mrežu: tamošnja bi se 1.684 priključka mogla obnoviti za 24,4 miliona kuna, dakle za stotinjak tisuća po priključku - obrazlaže Janić.
Upozorio je i na manji broj naselja na potpuno zapuštenom i obraslom terenu, uglavnom u Lici, koji je djelomično miniran, a kuće su većinom neobnovljene, nenaseljene ili porušene. Za obnovu tamošnje mreže trebalo bi utrošiti više od pet miliona kuna. HEP će, kaže Janić, napraviti popis sela u kojima bi obnova mreže bila iznimno skupa, a potom će se procijeniti isplativost ulaganja s obzirom na naseljenost i status obnovljenih kuća, a vodit će se, dakako, i računa o broju zahtjeva za povratkom ili životom u tim područjima.
Nenad Jovanović