broj 552 / 16.juli 2010.

Povratnička područja nisu spremna za IPARD

Generalno gledano, povratnici trebaju osuvremeniti svoj način razmišljanja o poslu, a to mora i državna politika, i to ne samo deklarativno, kaže za "Privrednik" Zoran Starešina, savjetnik u Hrvatskom poljoprivrednom zadružnom savezu za projektiranje, konzalting i poduzetništvo.

Ova godina je u znaku natječaja za program IPARD, koji je slabo predstavljen javnosti. Što podrazumijeva taj program?

- IPARD je instrument predpristupne pomoći koji se odnosi na razvoj. U nazivu nosi kraticu RD što označava ruralni razvoj (rural development). Ta pomoć se provodi kroz tri prioriteta, koji se pak provode kroz mjere. Ovisno o prioritetima i mjerama, raspisuju se natječaji na koje se korisnici odazivaju svojim projektima. Za poljoprivrednike je najinteresantniji prioritet broj jedan koji se provodi kroz mjeru 101 za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i mjeru 103 za preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda. Obje se mjere donose u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda EU-a. Prvi natječaj za te mjere završio je 3. marta, a ostali natječaji će se ponavljati do ulaska Hrvatske u EU.

Vrlo strogi kriteriji

Kome je sve IPARD namijenjen i koliko je dostupan povratnicima na PPDS-u? Kome se zainteresirani mogu javiti za izradu projekata?

- Sredstva IPARD-a namijenjena su fizičkim i pravnim osobama u sustavu PDV-a. Poljoprivredna gospodarstva koja namjeravaju koristiti ta sredstva smiju biti do najviše 25 posto u državnom vlasništvu. Potrebno je dokazati postojeće poslovanje i/ili stručnost za obavljanje pojedinih djelatnosti. Sada je IPARD dostupan u sektoru govedarstva (mlijeko i meso), svinjogojstva, peradarstva, žita i uljarica, ribarstva, vinarstva i uljarstva, voćarstva i povrćarstva. Svaki sektor ima dozvoljena i nedozvoljena ulaganja koja su još limitirana minimumom i maksimumom. Više podataka o ovoj temi može se dobiti u MPRRR/Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi, Ulica grada Vukovara 269 d, Zagreb, tel: (01) 6002-700 (centrala), faks: (01) 6002-851, tel: (01) 6002-742, (01) 6002-744 (Odjel za informiranje),e-mail: [email protected] ili na www.mps.hr, ili u Hrvatskom poljoprivrednom zadružnom savezu, Zagreb, Amruševa 8, (01) 4922-935, e-mail:mailto:[email protected]

Program ima puno ograničenja i savjetovao bih svakom potencijalnom korisniku da koristi usluge konzultanata. Kod izrade projekata bitno je da se ispita i tržište, jer se projekti na rade zbog banke nego zbog korisnika. Upravo zbog toga IPARD ima i strogu kontrolu vrijednosti investicije tako da je za sva ulaganja viša od 10.000 eura potrebno prikupiti više ponuda. Da bi se pak mogle prikupiti kvalitetne komparabilne ponude, potrebno je točno znati što se želi i izraditi tender dokumentaciju. Proces je složen i vrlo zahtjevan i poljoprivrednici na PPDS-u se neće snaći bez pomoći konzultanata. Tu treba biti obazriv, jer se događa da se pojedinci predstavljaju kao konzultanti a nemaju znanja i reference. Postoji nekoliko certifikacijskih institucija kao što je primjerice HAMAG (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo), koja na svojim veb stranicama (www.hamag.hr) ima popis certificiranih konzultanata. Postoji i HUPS (Hrvatska udruga poslovnih savjetnika), Croateh i druga poslovna udruženja. Tu su i komore i zadružni savezi koji mogu pomoći oko odabira savjetnika. Nije to jedina mogućnost izbora, postoje regionalne razvojne agencije i poduzetnički centri koji mogu pomoći zainteresiranim osobama u razradi njihovih poslovnih ideja.

Kojim se kriterijima mora udovoljavati i koja se dokumentacija prilaže za natječaj? Koji su rokovi natječaja?

- Kriteriji IPARD-a su vrlo strogi i razlikuju se prema mjerama i pravnom subjektivitetu korisnika. Generalno, poduzetnik, korisnik sredstava, mora biti stručno osposobljen, mora imati iskustvo, ne smije biti dužan državi. Pravne osobe prilažu svoje temeljne dokumente, financijska izvješća i registraciju, a fizičke također, ovisno o obliku, da li su OPG ili obrti. Za veće investicije (više od 10.000 eura pojedinačno) potrebno je prikupiti najmanje tri ponude koje moraju biti ovjerene od dobavljača, a porijeklo tih roba mora biti iz zemalja EU-a ili pristupnica, uključujući i Hrvatsku. Temeljni dokument oko kojeg se prikupljaju ostali statusni i projektni dokumenti je poslovni plan ili investicijski program. U tom dokumentu se sintetiziraju pravni, tehnički, tehnološki, tržišni i ekonomski efekti investicije. Važno je da taj program radi stručna osoba koja će obuhvatiti sve ove aspekte da bi se predpristupna pomoć mogla što bolje iskoristiti.

Sredstva po realizaciji investicije

Koja sva područja ulaze u financiranje IPARD-a i koliko se može povući sredstava?

- Maksimalni iznosi dozvoljenih ulaganja, osim izuzetaka (proizvodnja kokošjih jaja do 2.000.000 eura), jesu do 900.000 eura u mjeri 101 i 3.000.000 eura u mjeri 103. Treba uzeti u obzir da se može dobiti povrat od 50 do maksimalno 75 posto ako se radi o mladom gospodarstvu na PPDS-u, ali i da se radi o povratu dozvoljenih ulaganja. To znači da će se u stočarskoj proizvodnji odobriti povrat sredstava za građevinske radove, ali ne i za stado i mehanizaciju. Primjerice, u proizvodnji junećeg mesa u sustavu krava-tele koji nije zahtjevan na objektima, ispada da bi IPARD pokrivao petnaestak posto vrijednosti ukupne investicije, a kod sušare za voće moguće je dobiti gotovo svih 50 posto. Ako bi investicija iznosila 1.000.000 eura dozvoljenih ulaganja, investitor ne može dobiti povrat veći od 450.000 eura. Dozvoljeno je maksimalno pet prihvatljivih ulaganja po korisniku unutar vremenskog okvira IPARD-a, s time da sljedeća prijava može uslijediti tek nakon isplate prethodne.

U kom se roku dobivena sredstva moraju investirati?

- Sredstva IPARD-a dobivaju se po realizaciji investicije, slično kao povrat kapitalnih ulaganja koji je donedavno provodio MPRRR. HBOR ima poseban program investiranja za IPARD programe, jer se radi o smanjenju glavnice po realizaciji investicije. Kredit se odobrava ovisno o namjeni od šest do deset godina otplate, s jednom do tri godine grejs razdoblja i ovisno o području i vrsti poduzetnika, s dva do četiri posto kamata. HBOR radi putem poslovnih banaka – popis i detaljni uvjeti mogu se vidjeti na www.hbor.hr

Da li postoji područje koje IPARD ne obuhvaća i hoće li se to promijeniti?

- IPARD za sada ne obuhvaća nabavu stoke, podizanje dugogodišnjih nasada ni navodnjavanje na otvorenim površinama, a područja ovčarstva, kozarstva, pčelarstva i cvjećarstva nisu uopće obuhvaćena. U nekim djelatnostima je dozvoljeno samo opremanje postojećih objekata (na primjer, vinarstvo i proizvodnja ulja, izmuzišta), ali ne i izgradnja objekata, koja je primjerice dozvoljena u stočarstvu, ali opet ne za velike farme, kojima je dozvoljeno samo usavršavanje sustava izgnojavanja. Potrebno je dakle dobro razraditi ideje poduzetnika i prilagoditi ih pravilniku, jer se po djelatnostima razlikuju i uvjeti. Neslužbeno imamo informaciju da je Europskoj komisiji poslan prijedlog da se u sljedećem krugu natječaja odobravaju i dugogodišnji nasadi i nabava stoke i navodnjavanje na otvorenim površinama. Takvu informaciju treba na prijedlog MPRRR-a odobriti Europska komisija, pa je potrebno pričekati raspis sljedećeg natječaja.

Razdvojiti socijalno od gospodarskog

Na koji način se može dati garancija za projekt?

- Garancija za projekt je standardni instrument koji je olakšan sudjelovanjem HAMAG-a u procesu. Banka neće odobriti sredstva bez prethodne suglasnosti Agencije za plaćanje, što i banci i HAMAG-u olakšava donošenje odluke, jer postaje izvjesno da će se dio dozvoljenih ulaganja subvencionirati putem izvora IPARD-a. Agencija za plaćanje ima pravo kontrole prije, za vrijeme i po investiciji i može, ako se utvrde nepravilnosti, investiciju obustaviti i tražiti povrat sredstava.

Da li će možda IPARD doživjeti sudbinu SAPARD-a, koji je prošao neiskorišteno?

- To je moguće zato što Hrvatska nije donijela strategiju razvoja poljoprivrede kojom bi se riješila i rajonizacija i preporuke proizvođačkih usmjerenja. Kod nas prevladava i needuciranost i apatičnost malih proizvođača, koji se ne žele, a često i ne mogu, upuštati u izradu zahtjevnih projekata koje je nametnula birokracija, ma otkud bila.

Najveći prigovori IPARD-u su preniski maksimumi, a člankom 12 Pravilnika eksplicite je rečeno da pravne osobe, koje imaju integriranu proizvodnju (primarna proizvodnja i prerada) u sektoru mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva i jaja, nisu prihvatljive za ulaganja u okviru ove mjere. Dozvoljeno je imati primarnu proizvodnju i preradu u okviru jedne tvrtke samo u sektoru žitarica i uljarica, ribarstvu, voćarstvu i povrćarstvu.

Koliko su povratnička područja spremno dočekala IPARD i da li će ga znati iskoristiti?

- Teško je reći koliko je netko spreman, no mislim da za ovakav IPARD ta područja nisu spremna, niti je IPARD prilagođen njihovim potrebama. Povratnici, generalno gledano, trebaju osuvremeniti svoj način razmišljanja o poslu, trebaju razdvojiti socijalno od gospodarskog. To mora i državna politika, i to praktično, a ne samo deklarativno.

Paulina Arbutina