Srpsko narodno vijeće - Serb National Council

Ako ima krumpira, nema gladi

Nikola Vrcelj, upravitelj Poljoprivredne zadruge Jesenica koja proizvodi lički krumpir ističe da je lički ručak nezamisliv je bez krumpira i zato nije čudno što Ličani o svom krumpiru govore kao o svetoj kravi i s ponosom ističu da se on može uzgajati samo i jedino u Lici

Karakteristična klima, uvjetovana nadmorskom visinom i s velikim temperaturnim razlikama između noći i dana, usporava vegetaciju i skuplja više suhih tvari u krumpiru, što potkrepljuju tvrdnju da krumpir takve kvalitete raste jedino u Lici. Krumpir se na ličkom području, po nekim bilješkama, uzgaja već 250 godina i prehranio je mnoge generacije Ličana. Nema domaćinstva u Lici koje ne proizvodi krumpir, ali uglavnom samo za lične potrebe.

- U Lici se sve može desiti, ali ne može se desiti da se ne posadi krumpir! Ljudi kao da smatraju da neće preživjeti zimu ako ne posade to svoje blago. Osim toga, kroz povijest, u svim teškim vremenima Ličane je održao i prehranio krumpir. Narodski rečeno, ako ima krumpira, nema gladi - priča Nikola Vrcelj iz Begovca blizu Ličke Jesenice, koji je prije šest godina započeo ekološku proizvodnju krumpira. Danas se može pohvaliti sa sedam hektara posađenog krumpira, a s jednog hektara, ovisno o godišnjim vremenskim prilikama, proizvede deset do 12 tona krumpira. Vrcelj je i upravitelj Poljoprivredne zadruge Jesenica koja okuplja pet zadrugara.
A što lički krumpir znači za ostatak Hrvatske, za tržište na kojem se i pored svoje kvalitete teško probija?



Lički krumpir kao brend

- Lički krumpir nije bilo koja sorta uzgojena u Lici. Za njega se koriste sorte koje su same po sebi kvalitetnije, koje imaju veći postotak suhe tvari, minerala i vitamina, a uzgojem u Lici taj je udio još za 20-ak posto viši nego da se te iste sorte uzgajaju negdje drugdje. To je ključna razlika između ličkog krumpira i onog s drugih područja - objašnjava Vrcelj. Poljoprivredni proizvođači s područja Like uz pomoć Ministarstva poljoprivrede to nastoje iskoristiti u cilju zaštite ličkog krumpira kao proizvoda s geografskim porijeklom na današnjem tržištu, na kojem prevladavaju visokoprinosne sorte krumpira, samim tim i jeftinije. Kako naručiti lički krumpir

Lički krumpir Poljoprivredne zadruge Jesenica možete naručiti pozivom na mobitel 091 789 53 43 i bit će vam odmah dostavljen.
- Upravo zato što im je visoki prinos glavno obilježje, te su sorte manje kvalitetne. Tako se može čuti da je krumpir voden, da brzo poplavi... Visokoprinosne sorte najviše se uzgajaju u Međimurju i u okolici Varaždina i imaju jako mali postotak suhe tvari, oko 17 posto. Mi u Lici ne jurimo prinos nego kvalitetu. Tako su se u Lici zadržale stare sorte, poput "desireea", koji je zastupljen s preko 95 posto. Ta se sorta kod nas uzgaja već 30-ak godina i postala je sinonim za lički krumpir. Odlikuje se većim postotkom suhe tvari (oko 21 posto), koji je u uslovima Like i znatno veći (oko 23 posto) - napominje Nikola Vrcelj.

- Lički krumpir prepoznatljiv je i po svom okruglom obliku, s jakom i hrapavom pokožicom, ali prije svega po svom okusu - ne zaboravlja spomenuti Vrcelj.

Brendiranje ličkog krumpira kao proizvoda s geografskim porijeklom pokrenuto je zato što lički krumpir cjenovno nije bio konkurentan ostalom krumpiru. Nažalost, u Hrvatskoj ima svega nekoliko proizvoda koji imaju zaštitu te kategorije. To su slavonski domaći kulen, paški sir, istarski pršut i jedno maslinovo ulje iz Istre. Lički krumpir trebao bi biti peti zaštićeni proizvod. Ako ga zaštite u Hrvatskoj, bit će zaštićen i u osamdeset zemalja svijeta koje su potpisale Madridsku povelju.

- Uz nekoliko drugih proizvoda koji su specifični za našu zemlju, krumpir bi mogao postati jedan od simbola Hrvatske! - govori Nikola Vrcelj, koji je godinama živio i radio u Zagrebu, ali se odlično snašao i u ulozi poljoprivrednika.

Organska gnojidba

Lički krumpir se jednim dijelom uzgaja korištenjem moderne mehanizacije, a drugim dijelom oslanjanjem na tradiciju i čistu ekološku proizvodnju.

- Jedna od bitnih stvari u proizvodnji ličkog krumpira je da se u plodoredu, odnosno u gnojidbi koristi organsko gnojivo, dakle stajski gnoj kako bi poboljšao strukturu tla, jer je poznato da se samo mineralnim gnojivom ne može nadomjestiti ono što biljke koje uzgajamo iznesu iz tla, odnosno osiromaše ga. Organska gnojidba povećava sadržaj humusa u tlu koji pozitivno utječe na kvalitetu krumpira - kaže Vrcelj i dodaje da su idealna mjesta za uzgoj ličkog krumpira, posebno za uzgoj sjemenskog krumpira, kraška polja, ponikve i brižine.



Uzgoj ličkog krumpira je nezamisliv bez ekološke zaštite u koju spada suzbijanje krumpirove zlatice, mehaničko odstranjivanje korova i ekološka zaštita od plamenjače. Osim toga, Vrcelj svake godine mijenja parcele zemljišta na kojima sadi krumpir i pušta zemlju da se tri do četiri godine odmori od krumpira. Za to vrijeme na tim površinama sije raž i lucernu.
Tradicionalni uzgoj krumpira u Lici zahtijeva i mnogo više radne snage nego konvencionalni uzgoj.

- Velikim dijelom smo mehanizirani, a kako postoje planovi da se dalje širimo, tako nabavljamo novu tehnologiju. Primjera radi, isplaćeni prošlogodišnji poticaj uložili smo u mehanizaciju. Sada kada se intenzivno sakuplja krumpir, svakako treba više ljudi - naglašava Vrcelj i dodaje da svaki poljoprivrednik, ukoliko želi kvalitetan urod, mora najmanje dva puta tjedno biti u krumpirištu, posebno u periodu cvjetanja kada prijeti opasnost od krumpirove zlatice.

- Ove smo godine šest puta prelazili krumpir suzbijajući korov. Uvijek valja preventivno raditi, kao što vodimo računa i o sortama krumpira koje su otporne na plamenjaču. Osim toga, imamo problem s divljim svinjama koje napadaju krumpirova polja u potrazi za svojom hranom. Kako ne bismo našli polje preorano od veprova, morali smo krumpir ograditi električnom žicom - napominje Vrcelj.

Niži prinos, bolja kvaliteta

- Naša proizvodnja nije intenzivirana ni izbliza kao u nekim dijelovima Evrope, gdje su površine veće i gdje se proizvodi samo s ciljem što većeg prinosa, odnosno što većeg profita -ističe Vrcelj, a njegove tvrdnje potkrepljuju i podaci koji govore da je u Lici prosječan urod krumpira po hektaru 25 do 30 tona, dok je u drugim uzgojnim područjima taj prosjek i po 45 tona po hektaru, odakle i viša cijena ličkog krumpira, koja iznosi tri do četiri kune po kilogramu. Poljoprivredna zadruga Jesenica za ovaj visokovrijedni proizvod ima osigurano tržište u Hrvatskoj.

- Uspješno surađujemo s eko-dućanom Garden, ali lički krumpir možete kupiti i u Konzumu. Vjerujem da za dobar proizvod na tržištu nema zime. Osim toga, svi tradicionalni proizvodi imaju šansu u Evropskoj uniji. Također, svoje proizvode možemo uvrstiti i u turističku ponudu u hotelima, restoranima i na taj način povezati poljoprivredu i turizam. Na hrvatskim hotelskim menijima želim vidjeti ličku janjetinu, lički sir škripavac i lički krumpir. Nema boljeg izbora! To je perspektivniji put nego sadašnja praksa uvoza svega i svačega - naglašava Vrcelj.

- Vezan sam uz ličku zemlju i pokušavam da je otmem od korova. Iako je stvorena atmosfera da se ništa ne isplati raditi, nije baš tako. Ljudi se samo trebaju prihvatiti posla na svojoj zemlji, koja će im donijeti sigurnost i egzistenciju. Istina, na današnjem nesređenom tržištu seljak mora biti i menadžer i trgovac, ali nije sve tako beznadno - zaključuje Nikola Vrcelj.

Paulina Arbutina