broj 597 / 27.maj 2011.

Hrvanje s problemima, radovanje uspjesima

Zbog toga što ne možemo primati digitalni TV signal već smo nekoliko mjeseci izolirani od ostatka Hrvatske - priča Ljuban Milaković, vijećnik u dvorskoj općini, dok se vozimo od željezničke stanice u Volinji, udaljenoj dvadesetak kilometara od Dvora, koja je s nekoliko vlakova dnevno jedan od izlaza ove banijske varošice u svijet

Ističući da velik procenat stanovništva na području općine ne može pratiti TV program, Ljuban Milaković, koji živi u Ljubni, jednom od preko 60 sela oko Dvora, kaže da je problem riješen tek djelomično, samo za hrvatska sela uz rijeku Unu

- Osim tog uz Unu, jedan repetitor je postavljen iznad samog mjesta, ali s njim signal ne primaju ni svi u Dvoru. Postojala je ideja da se jedan repetitor postavi u Goričkoj, jer tamo ima i struje i na uzdignutom je mjestu, ali odgovor od Hrvatske televizije nismo dobili. Primamo samo uplatnice za program koji ne možemo vidjeti, a sada prijete i ovrhama, jer na HTV-u tvrde da imamo radiosignal - kaže Milaković i dodaje da je TV mnogima jedini medij koji prate.

Rade samo pilane

- Nezaposlenost je ipak mnogo veći problem - kaže Ljuban. Nakon zatvaranja pogona KIO Keramike i otpuštanja mnogih radnika, u općini sada rade samo dvije pilane.

- Drvni kombinat Šamarica nekada je zapošljavao preko 500 radnika - govori Milaković, koji je bio komercijalist u tom poduzeću od koga sada stoje samo ispražnjene zgrade.

- Šamarica nije bila jedina, tu je radilo više poduzeća, a na autobusnom kolodvoru i u mjestu svaki dan je bilo živo od pet ujutro pa do večeri - sjeća se Ljuban i dodaje da se danas na ulicama nekog može vidjeti samo dok je radno vrijeme ustanova i službi u Dvoru, a nakon tri poslijepodne nastaje tišina. Za Đurđevdan, koji je krsna slava tamošnje crkve i općinskog manjinskog vijeća, oko crkve i u kino-sali skupilo se ipak dosta ljudi.



Sam Ljuban ima sreće da je putem Zavoda za zapošljavanje s još nekolicinom zaposlen u programu javnih radova: zaposleni su na šest mjeseci i za 2.814 kuna održavaju zelene površine, spomenike i groblja.

Načelnik Općine Dvor Nikola Arbutina ističe da su velik problem slaba prometna povezanost i loši putevi po kojima se do Siska autom vozi preko sat vremena, a do Zagreba dva, što je značajno u situaciji kada se zbog izmještanja nekih ustanova mora ići do Siska ili Hrvatske Kostajnice. Sada se putevi, bilo državni bilo županijski, samo krpaju, a Hrvatske ceste i županijsko poduzeće za puteve ne obavljaju rekonstrukcije pojedinih dionica.

- Ove godine u planu imamo ulaganje od 1,8 miliona kuna za obnovu infrastrukture, od kojih bi pola dala općina, a pola nadležno ministarstvo, pri čemu bi se težište stavilo na asfaltiranje i održavanja makadamskih puteva, kao i na projekte vezane uz puteve - kaže Arbutina.

Što se tiče autobusnih i željezničkih linija, on ističe smanjenje broja polazaka i odlazaka, jer se radi o reakciji poduzeća na opadanje broja putnika, što je sve posljedica recesije. Ipak, prijevoz učenika, njih 280 u školu u Dvoru i 30 srednjoškolaca u Hrvatsku Kostajnicu, odvija se bez problema.

Vremešno stanovništvo

Arbutina ukazuje i na problem starosne strukture stanovništva: po popisu iz 2001, oko 40 posto stanovništva općine čine stariji od 60 godina. I za njih i za mlađe generacije na raspolaganju je relativno mali broj liječnika, pa se umjesto doma zdravlja i mini-bolnice iz sretnijih vremena, sada u Dvoru nalaze samo ambulante i laboratorij za najjednostavnije pretrage.

- Manje je ambulanti i zato što je sve manje stručnog kadra koji bi želio raditi u Dvoru i drugim sredinama na povratničkim područjima - kaže načelnik i dodaje da se mladi koji odu na studije u Zagreb uglavnom ne vraćaju.

- Općina broji oko 3.500 stanovnika, od kojih je 890 nezaposleno, a male su ponude za posao, pogotovo nakon zatvaranja KIO Keramike. Ipak, u posljednjih desetak godina napravljen je velik korak nabolje, pogotovo otkada je SDSS partner Vladi, pa su počela stizati državna sredstva za projekte vezane uz obnovu infrastrukture - kaže Arbutina.

- Tokom tih godina obnovljena je elektro-mreža, pa su sva nastanjena naselja dobila struju. Bez struje su sada dva sela u kojima nema ljudi i selo u kome živi jedna baka čija je kuća daleko od postojeće elektro-mreže. Urađeno je 20 kilometara vodovoda i obnovljeno središte mjesta, između ostalog i pet zgrada sa 60 stanova u koje su useljeni bivši nosioci stanarskog prava i korisnici stambenog zbrinjavanja. Počela su se održavati i groblja. Prije desetak godina mnoga domaćinstva nisu imala fiksne telefone, dok ih sada imaju, a izvrsna je i pokrivenost signalom za korištenje mobitela. Među daljnjim projektima je uređenje javne rasvjete u smislu stavljanja štedljivih sijalica - opisuje Arbutina.

Iako izdvajanje komunalnog poduzeća od općinskih službi opterećuje budžet, jer se državi mora plaćati PDV, a od naredne godine bi se iz komunalnog poduzeća trebali odvojiti vodovod i kanalizacija, Dvor i uz postojeću privrednu situaciju ima dovoljne fiskalne kapacitete za održanje.

Šoping u Novom

A kakva je suradnja s Bosnom i Hercegovinom, koja je u susjedstvu Dvora?



- Do sada smo išli u kupovinu u Novi, ali otkako je tamo sve poskupjelo toliko da su niže cijene u velikim dućanima u Hrvatskoj, u Novi idemo po cigarete, pivo i lijekove - priča Ljuban Milaković, dok Arbutina ističe da u općini proučavaju kako da konkuriraju za projekte prekogranične suradnje iz predpristupnih fondova EU-a. S obzirom na velik postotak starijeg stanovništva, koji će se godinama povećavati, postoje projekti kako da im se pomogne.

- Imamo 225 korisnika dnevnih boravaka i pomoći u kući - kaže Branko Drageljević, voditelj projekta koji obuhvaća 64 naselja u Dvoru, kao i Mali i Veliki Gradac na području grada Gline.

- Korisnike opslužuju devet gerontodomaćica, trojica pomoćnih radnika i jedna medicinska sestra, koji su plaćeni iz budžeta općine i nadležnog Ministarstva međugeneracijske solidarnosti - dodaje Drageljević.

Miloš Kepčija iz Crvenog križa kaže da su se oni bavili sličnim projektom i da su tada angažirane gerontodomaćice prešle na postojeći program.

- Osim toga, dobili smo i 20.000 kuna od županije i 6.000 kuna od općine za njegovateljice za totalno nepokretne osobe - kaže Kepčija.

Nenad Jovanović