broj 597 / 27.maj 2011.

O sredstvima iz evropskih fondova male općine mogu samo sanjati

Pripreme za IPARD za nas su preskupe, kao drago kamenje. Moramo tražiti financijska sredstva za projektnu dokumentaciju, kada to napravimo, moramo tražiti novac za realizaciju projekta. Samo projektna dokumentacija za izgradnju deset kilometara ceste iznosi 200.000 kuna, kaže Rade Kosanović, načelnik Općine Krnjak

Od 13. maja do 16. juna jedinice lokalne samouprave imaju pravo na popravni ispit u drugom krugu natječaja programa IPARD za mjeru 301 – Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture. U prvom krugu natječaja, koji je završio početkom ove godine, od 400 općina i gradova s manje od 10.000 stanovnika koji su se mogli prijaviti za dodjelu tih sredstava, s projektima ih je konkuriralo samo 67, od čega su čak 52 zahtjeva odbijena, jedan je podnositelj odustao, dok je još 14 projekata u procesu obrade. Velik broj odbijenih prijava govori o tome da je izrada projekata zahtjevna i da traži dugotrajno pripremanje u dokumentacijskom smislu, a iznimno je zahtjevna i u financijskom pogledu. I dok su tim rezultatima posebno razočarani čelnici općina i gradova, koji su u izradu projekata, troškovnika, studija, vlasničkih listova i u drugo bespovratno uložili i po nekoliko stotina hiljada kuna, u Ministarstvu poljoprivrede su zadovoljni.

Nedostatna dokumentacija

- Uvijek su prvi natječaji bolni za korisnike, jer se ne dobiju očekivani rezultati, ali svi su svakako stekli određeno iskustvo. Sjećanja radi, s problemima je započeo i SAPARD program, na čijem je prvom natječaju bilo samo pet odobrenih projekata. Nakon prvog natječaja, stvari se popravljaju. Ministarstvo uređuje svoj dio procedure, a i jedinice lokalne samouprave postaju svjesne da moraju popraviti svoj dio projektne dokumentacije - ističe Tugomir Majdak, načelnik Sektora za upravljanje programima ruralnog razvoja EU-a u Ministarstvu poljoprivrede.

Samo iz programa IPARD, koji je u Hrvatskoj prisutan od 2007. godine, planirano je da do kraja ove godine krajnjim korisnicima bude dostupno 179 milijuna eura potpore. Mjera 301, koja se odnosi na jedinice lokalne samouprave, sadrži četiri sektora: sektor kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda, sektor lokalnih nerazvrstanih cesta, sektor toplana na biomasu i sektor protupožarnih cesta.



- U prvom je krugu najveći broj projekata bio usmjeren na rekonstrukciju nerazvrstanih cesta i kanalizacije, a samo se jedan odnosio na toplanu, dok niti jedan nije bio iz sektora protupožarnih cesta - objašnjava Majdak i ističe da je u prvom krugu svatko od subjekata u lancu naučio lekciju.

Tokom obrade prijava utvrđen je velik broj nedostataka, posebno u dijelu procedure javne nabave koja se provodi po strogim i preciznim kriterijima EU-a predviđenima za treće zemlje, a sporne su bile i neke planske i projektne dokumentacije. Kako saznajemo od Majdaka, griješilo se i u elementarnim stvarima, kao što je pogrešno definiran naziv projekta. Zbog propusta ili previda podnositelja prijava za IPARD natječaj, Agencija za plaćanje Ministarstva poljoprivrede u velikom je broju slučajeva morala pisanim putem tražiti dopunu dokumentacije. Nažalost, ni nakon poziva na dopunu, nedostaci kod većine nisu bili otklonjeni.

Podići kapacitete općina

Iz nekada ratom zahvaćenih područja, u prvom su krugu konkurirale, između ostalog, sljedeće jedinice na čijoj teritoriji živi i srpsko stanovništvo: Jagodnjak, Hrvatska Kostajnica, Gvozd, Grubišno Polje, Barilović, Udbina, Vojnić, Vrlika, dok je samo Darda ostala u igri za zeleno svjetlo iz predpristupnih fondova.

- Nema razlika između povratničkih općina i onih izvan područja od posebne državne skrbi. U povratničkim općinama postoji možda i više kapaciteta za uspješno kandidiranje, jer su na tom području humanitarne organizacije osposobile određen broj ljudi s iskustvom koji poznaju evropske kriterije i znaju plasirati dobar projekt. Očekujemo da u sljedećem natječaju svi podneseni projekti prođu i da se sredstva za mjeru 301 povuku u stopostotnom iznosu. To su realna očekivanja ako se kompletira dokumentacija sukladno kriterijima EU-a i ukoliko se uklone svi nedostaci na koje smo ovih mjeseci upućivali iz Uprave direkcije i Agencije za plaćanje Ministarstva poljoprivrede. Važno je da naše općine imaju informaciju, mogućnost i kapacitet za konkuriranje projekta. Pokušavamo tu spremnost podići i svjesni smo da je sa svakim natječajem ta spremnost veća, a problemi manji - kaže Tugomir Majdak i dodaje da su u svrhu poboljšanja kvalitete projekata u periodu između dva natječaja održane dvije radionice za sve one koji su željeli naučiti kako doći do financijskih sredstava iz vrlo privlačnih fondova EU-a, jer je riječ o sto posto bespovratnim sredstvima. Ali, zašto onda nije bio veći odaziv općina i gradova?

Nova pravila igre

Po Zlatku Šklempi, konzultantu iz konzultantske kuće IMPULS d.o.o. Bjelovar, razlog ne leži samo u brdu dokumentacije i strogoj evropskoj birokraciji koja ne prašta "balkanske" greške, nego i u činjenici da su načelnici i njihovi servisi neozbiljno shvatili složenu proceduru EU-a.

- Za nacionalne mjere naši su ljudi na osnovu pet listova papira i nimalo truda dobivali ogromne svote novca koje su često dijeljene po političkom ključu. U IPARD-u stvari tako više ne funkcioniraju, jer su poznata pravila igre - ističe Šklempe i dodaje da samo prijava projekta sadrži oko 200 stranica teksta, dok je ponudbeni dio dokumentacije, koji je na engleskom jeziku, duplo obimniji, tako da projektnu dokumentaciju za IPARD program čini ukupno oko 600 stranica teksta, što se ne može uraditi za tri tjedna koliko traje pojedini natječaj, već općine moraju imati unaprijed pripremljeni projekt. Konzultant Zlatko Šklempe poručuje da je potrebno najmanje mjesec dana predanog i kvalitetnog rada na pripremi tako zahtjevnog projekta.

- Bojim se da male općine nemaju kvalificirane ljude da bi mogle same napraviti tako opsežan projekt, posebno ne mogu same završiti drugi dio projektne dokumentacije na engleskom jeziku, a za koji je potreban dobar prevoditelj građevinske struke koji razumije stručnu terminologiju - objašnjava Šklempe proceduru i dodaje da ni financijska sredstva jedinicama lokalne samouprave ne bi trebala predstavljati problem jer HBOR ima vrlo povoljnu kreditnu liniju za IPARD program od četiri posto kamata s rokom otplate od deset do 15 godina i počekom od dvije godine. Međutim, i za tu varijantu male općine moraju dobiti odobrenje Ministarstva financija za zaduživanje.

Izgleda da većinu krivnje za izradu projekta za IPARD snose najslabiji, jedinice lokalne samouprave. No, da li je sve na načelnicima općina?



- Male općine nemaju svoja vlastita sredstva, a mogu se zadužiti do 20 posto od veličine izvornog proračuna općine, što nije dovoljno za izradu i realizaciju projekta, jer iako je povrat u stopostotnom iznosu, taj projekt treba najprije isfinancirati, zatim dobiti uporabnu dozvolu, pa tek onda tražiti povrat sredstava. Istina, HBOR ima povoljne uslove, ali što to nama vrijedi kada mi nemamo novca ni za otplaćivanje kamata bez glavnice, a kamoli za što drugo - objašnjava Branko Jovičić, načelnik Općine Gvozd koja je konkurirala u prvom krugu za IPARD.

Nadležna državna tijela ohrabrujuće poručuju da IPARD nije nedostupan i da mjera 301 nije nedokučiva, te da se samo uz rad i dobar pristup pojedinih općina i njihovih servisa može uspješno realizirati projekt jer, kako kažu, sve je to samo uvod i dobra škola za sve ono što nas očekuje jednog dana u Evropi, odakle se može povući još mnogo više sredstava za ruralni razvoj. Međutim, za mnoge općine IPARD nije samo trening nego i jedina karta za razvoj, jer svojim vlastitim sredstvima ne bi nikada mogle financirati projekte od kojih su neki "teži" i od njihova dva proračuna.

Gazde u praznoj kući

- Nije problem tamo gdje ima novca, nego gdje ga nema. Mi smo kao gazde u praznoj kući, općine koje jedva egzistiraju uz državnu pomoć. Po nekoj zamisli, ratom stradala područja trebala bi biti područja od posebne državne skrbi i područja razvoja. Međutim, već 16 godina svjedoci smo da samo dalje tonemo. Da država stvarno skrbi o nama, na našim bi područjima pokrenula bar jedan ozbiljan poduzetnički projekt od čega bi naši ljudi živjeli, gdje bi se zapošljavali, odakle bi jedinice lokalne samouprave ubirale porez, a samim time i vlastita financijska sredstva za razvojne projekte. Ovako smo na koljenima i ličimo na prosjake kojima se dodjeljuju mrvice - ističe načelnik Općine Krnjak Rade Kosanović.

- Pripreme za IPARD za nas su preskupe, kao drago kamenje. Moramo tražiti financijska sredstva za projektnu dokumentaciju, kada to napravimo, moramo tražiti novac za realizaciju projekta. Samo projektna dokumentacija za izgradnju deset kilometara ceste iznosi 200.000 kuna. Praktički, trebamo izraditi programe po standardima EU-a, a zatim platiti konzultante koji će samo uokviriti ono što smo mi uradili i, naravno, za to ih moramo dobro platiti. Konzultantske kuće i razvojne agencije su kao ptice grabljivice: usluge su im jako skupe, bez ikakve garancije da li će projekt uspjeti. Na kraju, kada projekt ne uspije, opet su općine krive - ističe Rade Kosanović, koji je ogorčen i na državne organe i nadležna ministarstva ističući da u proteklom periodu nisu ništa uradili.



- Ministarstva su bila dužna dogovoriti s općinama projekte koji će konkurirati kako bi se oni mogli pripremati, a poslali su nam samo konzultantske kuće na naš trošak. Ministarstva su trebala da nam osiguraju sredstva kako bismo pripremili projekte, a nismo dobili ni lipe. Odakle da financiramo sve to kada ne smijemo koristiti dotacije od države niti bismo smjeli to prikazati, a gdje su nam druga sredstva, gdje su nam porezi, gdje nam je privreda? - pita Kosanović, načelnik samo jedne od općina koja je školski primjer nerazmjera između velikih i malih, bogatih i siromašnih.

Na kraju, vrijeme će pokazati da li će putem IPARD-a do novca iz predpristupnih fondova moći doći samo deset posto financijski jakih općina, dok većina onih drugih neće dobiti ništa. Tada će već biti kasno za ispravke nadležnih.

Piše: Paulina Arbutina