broj 602 / 1.juli 2011.

Ne igram se riječju "genocid"

Nikada nisam rekao da je u "Oluji" počinjen genocid niti sam tu riječ upotrebljavao govoreći o posljednjem ratu u Hrvatskoj. Tom se riječju ne igram kada govorim o zločinima na prostoru bivše Jugoslavije. Što se "Oluje" tiče, riječ je o danu kada hrvatski narod slavi, a srpski tuguje. Tada su hrvatski Srbi otišli sa svojih ognjišta, masovno su ih napustili ili su masovno protjerani, rekao je Boris Tadić novinarima u Jadovnom

Dolasku predsjednika Srbije Borisa Tadića u Jadovno prethodila je rasprava u medijima zašto nije prisustvovao proslavi Dana državnosti i je li na nju uopće bio pozvan.

- Ne pridajem tome nikakav značaj. Mislim da je riječ o protokolu, a to što nisam bio na jednoj večeri ili u tom protokolarnom ambijentu ne remeti moje odnose s predsjednikom Ivom Josipovićem. Za razliku od naših prethodnika, predsjednik Hrvatske i ja imamo izvrsnu komunikaciju, čujemo se gotovo svakih sedam dana, a svakih petnaestak dana imamo radne telefonske, kao i česte prijateljske razgovore. Svi građani Hrvatske i Srbije trebaju vjerovati da naša komunikacija pridonosi boljitku naših odnosa - kaže Tadić.

Poštujem nezavisnost Hrvatske

U Hrvatskoj je obilježen Dan državnosti, a u kolovozu će biti i Dan domovinske zahvalnosti. Kakav je vaš osobni stav o "Oluji"? Je li u njoj i nakon nje, kao što govore mnogi u Srbiji, počinjen genocid nad srpskim stanovništvom?

- Nikada nisam rekao da je u "Oluji" počinjen genocid niti sam tu riječ upotrebljavao govoreći o posljednjem ratu u Hrvatskoj. Tom se riječju ne igram kada govorim o zločinima na prostoru bivše Jugoslavije. Genocid podrazumijeva posebnu vrstu odgovornosti i pitanje je stručne procjene historičara i sudaca je li stvarno negdje počinjen zločin genocida. O tome se ne mogu izjašnjavati predsjednici država. Upravo suprotno, moramo se kloniti kvalifikacija koje ne pridonose smirenju odnosa među našim narodima. Što se "Oluje" tiče, riječ je o danu kada hrvatski narod slavi, a srpski tuguje. Tada su hrvatski Srbi otišli sa svojih ognjišta, masovno su ih napustili ili su masovno protjerani. Neporecivo, dogodili su se tada i zločini nad srpskim stanovništvom i ti zločini trebaju, a neki i jesu, biti tretirani u Hrvatskoj, kao što zločini Srba moraju biti tretirani u Srbiji. Trudim se shvatiti osjećaje hrvatskog naroda, ali se podrazumijeva da shvaćam i osjećaje svog naroda i tako ću se vladati i u budućnosti. Kao predsjednik Srbije, potpuno poštujem integritet i nezavisnost Hrvatske.

Povratak izbjeglih i prognanih Srba još je aktualno političko pitanje. Nazire li se kraj tom procesu?

- Neupitno, u procesu povratka Srba u Hrvatsku potrebno je učiniti više i očekujem od hrvatskih vlasti da učine dodatan napor u tom segmentu sada, poslije okončanja pregovora za ulazak Hrvatske u EU, jer završetak pregovora nipošto ne znači kraj tih obaveza. Ali, istovremeno, sve to podrazumijeva i obavezu Hrvatske u poštovanju prava vlastitih građana, Srba iz Hrvatske. Do sada su vlade dviju država, ali i mi, dvojica predsjednika, došli do nekih dobrih rješenja za naše građane, odnosno sunarodnjake, recimo u kontekstu stambenog zbrinjavanja. Želimo da se što prije dogodi donatorska konferencija koja će ljudima osigurati nove domove. Ali, uvijek ću tražiti od hrvatskih institucija da čine još više po pitanju povratka Srba u Hrvatsku. No, morate znati da i mi u Srbiji puno radimo na povratku protjeranih Hrvata u Srbiju. Ti slučajevi nisu toliko masovni kao ovdje u Hrvatskoj, ali naše obaveze u Srbiji moramo ispunjavati prema svim građanima, bez obzira na to kojem narodu i vjeri pripadaju.

Europa nema alternative

Što Srbiji znači hrvatsko okončanje pregovora za ulazak u EU? Koliku korist ima od te činjenice?

- Doista mislim da ta činjenica otvara veće šanse i Srbiji i ostalim zemljama Zapadnog Balkana da postanu članice EU-a. Nikako, međutim, ne mogu negirati vlastitu zabrinutost političkim procesima u EU-u. Dođe li do zamora proširenja, odnosno blokade integracija ostalih zemalja Zapadnog Balkana, mislim da će najveću cijenu toga platiti sama Europska unija, ali ćemo, naravno, i mi sami time biti strahovito pogođeni. Ne samo mi koji, moguće, nećemo ući, nego i sve susjedne zemlje. Građani Hrvatske također trebaju znati da je i njihov životni interes ulazak Srbije u EU, jer bez stabilne i prosperitetne europske Srbije nema ni stabilnosti na čitavom ovom prostoru. Kao predsjednik, nastavit ću voditi proeuropsku politiku, jer sam siguran da takva politika nema alternative.

Ovdje se moglo čuti, a i sami ste to naznačili tijekom govora u Jadovnu, da na našim prostorima i dalje kulja fašizam raznih boja, još se mogu čuti pozivi na linč i ubojstvo samo zbog nečije pripadnosti?

- Kada čujem povike na hrvatskim sportskim terenima "Ubij Srbina!", a u Srbiji "Ubij ustašu!" ili "Nož, žica, Srebrenica", uvjeren sam da to govore oni koji su neprijatelji ljudske vrste i da su sramota svoga naroda. Uvijek ću se boriti protiv takvih, jer je takva vrsta ljudi kroz historiju dovodila do zločina. To nisu tek navijači ili divljaci, oni su sramota ljudske vrste i svake nacije. I svi mi nositelji vlasti, u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, ali i svi normalni ljudi, obavezni smo boriti se protiv takvih, jer oni, jednostavno, najavljuju novi zločin i oni su moji neprijatelji. Ponosan sam što i oni mene smatraju svojim neprijateljem.

Ernest Marinković