broj 606 / 29.juli 2011.

"Privrednikova" imovina njegovim stipendistima

Prkoseći događajima, znakovi u prostoru najbolje govore o jačini, bogatstvu i značaju neke zajednice u određenom vremenu. Samo letimičan pogled na strogi centar Zagreba otkriva da je značajan dio zgrada nekada pripadao srpskoj zajednici ili njenim pripadnicima

Srpska banka u Jurišićevoj i Medakovićeva kuća na Zrinjevcu, zdanja na Trgu bana Jelačića, zgrade u Berislavićevoj, Bogovićevoj i kompleks u Preobraženskoj, Margaretskoj i Ilici daju sliku o nekadašnjem položaju Srba u Zagrebu. Veliku imovinu imalo je i Srpsko privredno društvo "Privrednik": u Zagrebu je to bio kompleks današnjih zgrada u Preradovićevoj 18, Bačićeva dvokatnica na uglu Gajeve i Berislavićeve i manje poznata zgrada na Samoborskoj cesti. Osim toga, "Privrednik" je posjedovao i dvije kuće u Daruvaru, dvije zgrade u Rijeci, Slavonskom Brodu, kuću sa zemljištem u Pakracu, Vinkovcima i Gospiću.

Gušenje nakon procvata

Jedan od najvećih "Privrednikovih" dobrotvora bio je njegov utemeljitelj Vladimir Matijević, koji je zajedno sa suprugom Paulinom svu svoju imovinu nakon smrti ostavio "Privredniku" za školovanje siromašne a nadarene djece i omladine. Poklanjanjem svoje dvokatnice u Zagrebu, među najveće donatore uvrstio se i trgovac iz Jasenovca Lazar Bačić sa suprugom Dragicom, kao i prvi doživotni predsjednik "Privrednika", trgovac i veleposjednik Isidor Dobrović iz Daruvara. On je sa suprugom Hristinom, pored redovnih donacija za školovanje siromašne seoske djece, "Privredniku" poklonio i dva objekta u centru Daruvara.

Današnja zgrada u Preradovićevoj 18 podignuta je za vrijeme Vjekoslava Hajncla, istaknutog zagrebačkog gradonačelnika za čijeg je mandata izgrađen i Zoološki vrt. Zgrada je sagrađena1875. po projektu uglednog zagrebačkog graditelja Janka Jambrišaka. U trenutku izgradnje, bila je među najvećim građevinama u Preradovićevoj ulici. Na prijelazu dva stoljeća, zgrada s gospodarskim objektima i dvorištem prešla je u vlasništvo Milana Nosana, koji ju je 1907. za 78.000 kruna prodao "Privredniku" i ona od tada služi kao centrala društva i za smještaj "Privrednikovih" pitomaca, a poznata je kao "Privrednikov" dom. Veći dio novca za njenu kupnju – čak 60.180 kruna – "Privredniku" je darovao Vladimir Matijević. Sljedeće godine tom iznosu dodaje još 2.700 kruna za kupovinu dijela susjednog vrta u dvorištu.

"Privrednik" je tridesetih godina 20. vijeka u dva navrata pristupio dogradnji "Privrednikovog" doma: umjesto starih šupa, u dvorištu su podignute prostrane zidane strukture koje su jednim dijelom korištene za skladišta i razne radionice.

Međutim, početkom Prvog svjetskog rata, 1914. godine, hrvatski ban Ivan Škrlec Lomnički naredio je zabranu svakog "Privrednikovog" rada, a njegova je imovina demolirana. Ustaše 1941. također onemogućavaju rad "Privrednika" i opet nasrću na njegovu imovinu. Odlukom komunističkih vlasti 1946. godine, "Privrednik" prestaje s radom i po treći put ostaje bez svoje imovine, koja prvo postaje općenarodna imovina pod upravom državnih organa za materijalno jačanje narodnih odbora. Izuzet je jedino kompleks zgrada "Privrednikovog" doma, koji je predan na upravu Srpskom kulturnom društvu "Prosvjeta", osnovanom u Glini 1944. S donošenjem Zakona o nacionalizaciji 1959. godine nacionalizira se kompleks "Privrednikovog" doma, a na zahtjev "Prosvjete" od tog rješenja izuzeta je jedino velika dvorana u dvorišnoj zgradi gdje se danas nalazi Biblioteka SKD-a "Prosvjeta".

Obnova rada

"Privrednik" obnavlja rad 1993. godine i u zakonskom roku pokreće postupak za povrat imovine oduzete od strane jugoslavenske vlasti. Ali, i nove mu vlasti osporavaju pravo na povrat imovine s objašnjenjem da društvo nema neprekinuto pravno sljedništvo na teritoriji Hrvatske od ukidanja do ponovnog osnivanja. Međutim, "Privrednik" faktički nikada nije prestao djelovati, jer je živio putem rada svojih pitomaca i korištenjem dijela imovine u tada jedinim mogućim organiziranim uvjetima, putem SKD-a "Prosvjeta".

Također, "Privrednik" obnavlja rad na izvornim načelima stipendiranjem druge generacije nadarenih učenika i studenata slabijih imovinskih mogućnosti, koji uglavnom potječu iz ruralnih i siromašnih krajeva Hrvatske. U školskoj godini 2010/11. preko "Privrednika" je stipendirano 49 učenika i studenata: 47 iz Fonda "Vladimir Matijević" za nadarene učenike i studente slabijih materijalnih mogućnosti i dvoje izvrsnih studenata iz Fonda "Ivana Vujnović".

Odluku o povratu "Privrednikove" imovine može donijeti samo Vlada RH, kao što je to učinila 2003. u slučaju Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" iz Sarajeva, kojemu je vraćena zagrebačka imovina.

Od osnivanja "Privrednika" 1897. godine izmijenili su se mnogi režimi i zakoni, a njegova je imovina ostala svjedočiti o dobročinstvima njegovih donatora, unatoč tome što su joj različiti režimi određivali svrhu protivnu volji njenih vlasnika. Ostaje nam još samo da vidimo da li će na pragu nove, evropske Hrvatske vrijedna "Privrednikova" imovina biti konačno vraćena pravim vlasnicima – "Privrednikovim" stipendistima kojima je i zavještana.

Paulina Arbutina