broj 654 / 29.juni 2012.

Radimo na dobrobit svih građana

Općina se od 1996. sama financira, jedna je od rijetkih koje to mogu. Od države ne dobivamo ništa, tek nešto po natječajima. Općinsko vijeće ima 16 članova, čini ga koalicija HDZ-a, HSS-a, HSP-a i SDSS-a. Nije bilo nikakvih problema u radu, kao ni zaoštrenih situacija. Sve odluke donosili smo na dobrobit građana Topuskog, načelnik Općine Topusko Nikola Abramović

Općina Topusko smjestila se između Vrginmosta i Gline, na cesti koja preko Korduna i Banije vodi od Karlovca prema Sisku. Oko 3.000 stanovnika živi na 198 četvornih kilometara. U odnosu na širu regiju, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju, to je dobro razvijena općina, u kojoj je ugodno živjeti.

- Razlog tome je dobra zaposlenost: više od 800 ljudi u radnom je odnosu, dakle gotovo svaki treći stanovnik. Ponajviše to možemo zahvaliti Lječilištu koje ima dvije tvrtke, Top terme i Termalne vode, u kojima radi 240 ljudi. Tu su i TIM Dalekovod Zagreb, bivši pogon sisačke Željezare PIMO Topusko, u kojem je sada zaposleno 120, a bilo je više od 150 osoba. Imamo dječji vrtić, osnovnu i srednju školu, s usmjerenjima za ugostitelje, fizioterapeute i metalce, pa sami sebi školujemo srednji kadar - kaže Nikola Abramović, načelnik Općine, inače član HDZ-a.

Primarna su radna mjesta

Po zadnjem popisu stanovništva, među nešto manje od 3.000 stanovnika 70 posto je Hrvata i oko 30 posto Srba, a malobrojni su Bošnjaci i Muslimani koji žive u graničnom području prema BIH-u. U odnosu na devedesete, u općini je sada tek polovica stanovništva; najveći dio izbjeglih Srba nije se vratio, ostali su u Srbiji, Republici Srpskoj ili trećim zemljama. Načelnik smatra da je povratak u većoj mjeri završen, iako će biti još pojedinačnih povrataka. U usporedbi s drugim sredinama pogođenima ratom, u kojima je povratak i Srba i Hrvata ostvaren u rasponu od 25 do 35 posto, u Topusko se vratilo 50 posto onih koji su otišli. I tome je razlog mogućnost zapošljavanja, da ljudi imaju od čega živjeti: to je ono što se naziva održivim povratkom, čemu pridonose i dobri međuljudski odnosi, bez ikakvih ekscesa.

- Kada smo se mi Hrvati vratili 1995., svatko tko je ostao u Topuskom ostao je na svom radnom mjestu. Međutim, sada su sva radna mjesta popunjena i teže je doći do posla, a i u cijelom je svijetu kriza. Nama svaki dan na posao iz Siska, Karlovca, Gline, Petrinje, pa i Zagreba dolazi stotinu ljudi, što smanjuje prihod općinskog budžeta. No, po sadašnjim se propisima ljudima isplati putovati, i to što dalje: uzme se auto na lizing, a poduzeća plaćaju po kilometru. Ali, cijene goriva divljaju i pitanje je koliko će to potrajati. Stoga bismo mogli imati problema s visokoobrazovanim kadrovima, kao što ih već sada imamo s liječnicima, koje bi trebalo stimulirati da dolaze u sredine poput Topuskog - smatra Abramović.

Topusko je uistinu lijepo mjestašce, svake godine dobije po nekoliko nagrada za uređenost ulica, parkova, bazena, jezera, okućnica... U ratu je na ovom području bilo srušeno i oštećeno 726 hrvatskih kuća, a obnovljeno ih je više od 90 posto; srpskih je kuća nakon "Oluje" stradalo puno manje, no one su ostale zapuštene, pa su kasnije mnoge od njih, posebice drvene, izgorjele u požarima što bi izbili nakon paljenja korova bez kontrole. U samom je gradiću bilo porušeno 40 posto objekata, ali sada je sve obnovljeno.

- Radi se na tome da se obnove Vila "Mirna" i Dom ZAVNOH-a, koji ima historijsku vrijednost i u vlasništvu je Sabora. Lokacijska se dozvola očekuje, obnova bi stajala oko dva milijuna eura, nakon čega bi se Dom koristio i za konferencijski turizam - tumači načelnik.

Kaže da im je osnovni cilj zadržati posao za zaposlene: misli da otpuštanja radnika neće biti, a trudit će se otvoriti i nova radna mjesta, kako bi i mladi u svom mjestu imali od čega živjeti.

Iako bi termalne otpadne vode mogle poslužiti za grijanje staklenika u kojima bi se uzgajalo cvijeće i povrće, konkretnijih akcija na tom planu u novije doba nije bilo, unatoč tradiciji koja je postojala sve do 1980-ih. Planira se i ekološki uzgoj hrane; u Topuskom, naime, smatraju da se trebaju orijentirati na lječilišni turizam, a ne na industriju.

Lječilištu treba obnova

Terme su u vlasništvu države, a njima upravlja Sisačko-moslavačka županija. Sami objekti ni izvana ni iznutra nisu baš u reprezentativnom stanju, potrebna im je obimnija sanacija.

- Općina se od 1996. sama financira, jedna je od rijetkih koje to mogu. No, novca za obnovu Lječilišta nema, a mi nismo ni vlasnici. Od države ne dobivamo ništa, tek nešto za neke projekte po natječajima. U lokalnoj upravi radi osmero ljudi, od kojih petero ima visoku stručnu spremu. Nije bilo političkog zapošljavanja. Općinsko vijeće ima 16 članova, čini ga koalicija HDZ-a, HSS-a, HSP-a i SDSS-a; u opoziciji su SDP i još neki vijećnici koji su mijenjali stranke. Nije bilo nikakvih problema u radu, kao ni zaoštrenih situacija. Sve odluke donosili smo na dobrobit građana Topuskog. HDZ je od povratka najjača, vodeća stranka, a s nama je uvijek i SDSS, kao najpouzdaniji i najkorektniji partner. Svi radimo svoje poslove i nismo profesionalno na funkcijama. Primjerice, predsjednik Općinskog vijeća ima naknadu od 600 kuna, a vijećnici dobiju naknadu za dolazak na sjednice. U drugim općinskim tijelima nema naknada. I ja sam kao načelnik volonter, kao i moji zamjenici, među njima i zamjenica iz srpske zajednice - ističe Abramović.

U Topuskom postoje dva kulturno-umjetnička društva: Seljačka sloga, koja njeguje tradicije iz šire okolice, te HKUD za djecu osnovnih i srednjih škola (folkloraši, pjevači i tamburaši). Podučava ih poznati tamburaš Mihajlo Šepa, koji je ove godine dobio nagradu Karlovačke županije za pola stoljeća rada. Tu su i knjižnica i čitaonica, koje financira sama Općina. Tako je i s nogometnim klubom koji se natječe u Prvoj županijskoj nogometnoj ligi, a ima četiri sekcije – seniorsku momčad i tri mlađe selekcije. I sportaši i KUD-ovci maksimalno koriste objekte Lječilišta: imaju odlične uvjete za rad, pa dobri rezultati nikoga ne čude.

RAZGOVARAO / FOTO: Milan Cimeša