IZDVAJAMO 09.02.12.
ŠTA RADE?
Vlada i saborski Odbor za pravosuđe pozitivno su se očitovali o izvještaju DORH-a. Iako su davali primjedbe na neke aspekte njegovog rada, nisu se ni osvrnuli na podatak da je u cijelosti procesuirano tek 109 od 490 poznatih ratnih zločina.
VIJESTI
VOZNI NERED
GREŠKA U PROCEDURI
ZALUTALI KAMEN ILI AKT MRŽNJE
ZAPOŠLJAVAMO SAMO DIPLOMIRANE FAŠISTE
ŠTA RADE?
USKLIKNIMO S LJUBAVLJU!
PROTIV MEDIJSKE TIŠINE
Na istoku Hrvatske nevladina udruženja planiraju napraviti 48 radijskih emisija na hrvatskim radijskim stanicama u kojima bio se čuo glas manjina. Koje će radio stanice prihvatiti poziv, ostaje da se vidi.
O problematici srpske nacionalne manjine na istoku Hrvatske može se uglavnom čuti na lokalnim radio-stanicama koje svoj program emituju na srpskom jeziku, a to su Radio Borovo i Radio Dunav. Malo je verovatno da će se o nekoj temi relevantnoj za ovu manjinu govoriti u drugim lokalnim medijima.
Upravo ta nezastupljenost potakla je udrugu B.a.b.e. iz Zagreba da osmisli projekt radijskih emisija kojima bi se takvo stanje donekle poboljšalo. Projekt pod nazivom "Gradnja mostova putem radijskog prostora – slušanje glasova manjina" provode u partnerstvu sa Građanskom organizacijom razvoja Dalj (GORD) za područje istočne i udruženjem Delfin iz Pakraca za zapadni deo Slavonije.
- Planiramo napraviti 48 radijskih emisija, na hrvatskim radijskim stanicama, znači ne manjinskim, u kojima bio se čuo glas predstavnika i predstavnica manjina, u kojima bi progovorili o problemima koji ih tište - kazala je Sanja Sarnavka iz udruženja B.a.b.e. koja je zajedno sa Koranom Radman, saradnicom na ovom projektu, posetila Dalj i Vukovar kako bi saznala o kojim temama pripadnici srpske nacionalne manjine žele slušati i govoriti.
Aktivistkinje GORD-a Jelka Borojević i Dejana Damjanović organizovale su razgovor s građanima s područja opštine Erdut i grada Vukovara. Iako je većina onih koji su se odazvali pozivu dosta skeptična jer smatraju da radio-emisije neće rešiti njihove probleme, ipak su ukazali na teme koje bi ih zanimale. Bilo da se radi o zapošljavanju, stambenoj problematici, pravima iz radnog odnosa, konvalidaciji ili školovanju, uvereni su da je u pitanju diskriminacija po nacionalnom osnovu. U nekim slučajevima, kada je reč o ženama ili invalidnim osobama, postoji i višestruka diskriminacija.
- Čule smo da ima i pozitivnih primera, da mlade generacije koje nisu prošle kroz rat drugačije gledaju na svet, da ima mešanih brakova i da se korak po korak stvari ipak normalizuju - istakla je Sanja Sarnavka.
Koje su radio-stanice prihvatile da učestvuju u projektu znaće se do konca ovog meseca, a potom će krajem marta za novinare i urednike koji će raditi na realizaciji tih emisija biti organizovana radionica u prostoru Hrvatskog novinarskog društva u Opatiji.
Dragana Bošnjak
Objavljeno: 25.02.2010. isprintaj | pošalji link