JADOVNO  

Bez putokaza, bez pomena, bez obilježja

I ove godine 26. juna bit će odana počast žrtvama kompleksa ustaškog logora Jadovno. U toj preteči Jasenovca, u samo 132 dana njegovog postojanja 1941. godine, na najsvirepiji način je pobijeno pa živo ili poluživo strmoglavljeno u kraške jame, zakopano u paški kamenjar i bačeno u more velebitskog kanala 40.123 žrtve.

Na nepotpunom imeničnom popisu žrtava, koji je sačinio Đuro Zatezalo nalaze se imena 10502 žrtve. - Većina onih koji znaju nešto o Jadovnu, poistovjećuju ga Šaranovom jamom. Nije im zamjeriti, pošto putokaza do tamo nema a ako i pitate, malo ko će biti spreman da vas uputi, govori, Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. iz Banjaluke.

Iz Gospića gdje su stizali stočnim vagonima, kolone gladnih i izmučenih ljudi, žena i djece pješke ili kamionima sprovođeni su prema pomno odabranim mjestima za likvidaciju. Oni koji su stigli do logora, tamo nisu dugo boravili jer su pobijeni u mnogim bezdanim jamama kojima obiluje Velebit. U samom logoru Jadovno, planinskoj livadi opasanoj bodljikavom žicom, nije bilo baraka ni kreveta. Zatočenici su sami improvizovali nadstrešnice i ležajeve od paprati. Da bi mogli piti i jesti, u komadima drveta su dubili mala korita.

Mnogi od onih koji su upućeni prema Karlobagu i Pagu usput su pobijeni ili živi bačeni u kraške jame, a neki su s kamenom oko vrata i rasporenih stomaka, da ne isplivaju, bacani u more. Preživjele žene i djeca odvođeni su u selo Metajna, a muškarci u uvalu Slana gdje je jedan od logora bio za Srbe a drugi za Jevreje i komuniste, ističe Bastašić koji je veoma kritičan na činjenicu što su se pređašnje generacije zbog viših ciljeva pomirile da mošti žrtava leže na dnu velebitskih jama, u kamenoj pustinje ostrva Paga i na dnu Velebitskog kanala, a s druge strane ističe zasluge Zatezala koji je značajan dio svog radnog vijeka posvetio istraživanju Jadovna, i o tome 2007. objavio dvotomno djelo.

- Neko se dobro pobrinuo da se Jadovno rijetko pominje, da se spomenik izgradi čak i van šumske saobraćajnice, na mjestu gdje ga je namjerniku gotovo nemoguće naći, da se mjesto samog logora ne može naći. Ovo prikrivanje samog događaja ustaškog zločina, njegovog lokaliteta i karaktera ima svoj jasan kontinuitet. Tokom posljednjeg rata, žrtve su ponovo ubijene, jer su sve spomen ploče porazbijane a spomenici minirani, napominje Bastašić.

Srpsko narodno vijeće i udruženje odredili su 24. jun kao Dan sjećanja na Jadovno, dok će se u subotu 26. juna održati prva komemoracija kod Šaranove bezdane jame, u krugu devastiranog Spomen obilježja pobijenim žrtvama.

Drugi dio komemoracije bit će održan na Spomen području logora Slana na Pagu, a predviđeno je da Đuro Zatezalo održi istorijski čas na nedavno pronađenom mjestu logora Jadovno,šest i po km udaljenog od Šaranove jame.
Tim povodom SNV i VSNM grada Zagreba organiziraju autobusni prijevoz. Zainteresirani mogu se javiti na telefon 01/ 48-86-366.

Nenad Jovanović

Objavljeno: 08.06.2010. isprintaj | pošalji link