IZDVAJAMO 09.02.12.
ŠTA RADE?
Vlada i saborski Odbor za pravosuđe pozitivno su se očitovali o izvještaju DORH-a. Iako su davali primjedbe na neke aspekte njegovog rada, nisu se ni osvrnuli na podatak da je u cijelosti procesuirano tek 109 od 490 poznatih ratnih zločina.
VIJESTI
VOZNI NERED
GREŠKA U PROCEDURI
ZALUTALI KAMEN ILI AKT MRŽNJE
ZAPOŠLJAVAMO SAMO DIPLOMIRANE FAŠISTE
ŠTA RADE?
USKLIKNIMO S LJUBAVLJU!
ZNAKOVI NA PUTU
Sedam opština na istoku Hrvatske podnelo je zahteve da se postave dvojezične table s imenima mesta. Do sada Hrvatske ceste su uporno odbacivale uz naznaku da u "hrvatskim normama nema ćiriličnog pisma".
Zajedničko veće opština iz Vukovara pokrenulo je inicijativu da se u sedam opština na istoku Hrvatske u kojima živi pretežno srpsko stanovništvo postave dvojezične table na ulasku i izlasku iz naseljenih mesta, objavljeno je na internetskoj stranici te institucije.
To nam je potvrdio i predsednik ZVO-a Dragan Crnogorac naglasivši da je reč o pravu zasnovanom na Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i Zakonu o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina prema kojima pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo isticanja znakova sa dvojezičnim natpisima mesta u kojima čine najmanje jednu trećinu stanovnika.
Radi se o opštinama na području Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije: Borovu, Erdutu, Jagodnjaku, Markušici, Negoslavcima, Šodolovcima i Trpinji i njima pripadajućim naseljima. U nekima od njih Srbi čine i preko 90 odsto stanovništva.
- Zapravo smo ponovili zahteve koje su naše opštine podnosile ranije u više navrata, a koji su redom odbijani uz nama neprihvatljiva obrazloženja - kazao je Crnogorac, dodajući da pripadnici drugih nacionalnih zajednica kao što su Italijani, Mađari i Česi već duži niz godina koriste pravo koje se Srbima uskraćuje.
Zahtev za latinično-ćiriličnim tablama Zajedničko veće opština uputilo je Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a zatraženo je i mišljenje Ministarstva uprave.
- Očekujemo da Hrvatska počne primenjivati zakone koje je sama donela - kazao je Crnogorac ističući da se ne radi ni o kakvom politiziranju, već o jasnom zahtevu koji je u skladu sa zakonom.
Lokalne vlasti u opštinama sa srpskom većinom uspele su jedino postaviti dvojezične table sa nazivima ulica, budući da je to u njihovoj nadležnosti, dok se za one s imenima naselja već deset godina pokušavaju izboriti.
"Novosti" su još prošle godine pisale o tome kako je Opština Borovo vodila dugogodišnju prepisku s Hrvatskim cestama koje su zahteve za dvojezičnim tzv. mestopisnim tablama u početku ignorisale, a zatim uporno odbacivale uz obrazloženje da znakovi moraju biti izrađeni i postavljeni prema hrvatskim normama, a da "u hrvatskim normama nema ćiriličnog pisma".
U članku 10. Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina piše: "U općinama i gradovima u kojima je u ravnopravnoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine, dvojezično ili višejezično, istom veličinom slova, ispisuju se: 1. pisani prometni znakovi i druge pisane oznake u prometu, 2. nazivi ulica i trgova, 3. nazivi mjesta i geografskih lokaliteta."
Dragana Bošnjak
Objavljeno: 15.04.2010. isprintaj | pošalji link