IZDVAJAMO 09.02.12.
ŠTA RADE?
Vlada i saborski Odbor za pravosuđe pozitivno su se očitovali o izvještaju DORH-a. Iako su davali primjedbe na neke aspekte njegovog rada, nisu se ni osvrnuli na podatak da je u cijelosti procesuirano tek 109 od 490 poznatih ratnih zločina.
VIJESTI
VOZNI NERED
GREŠKA U PROCEDURI
ZALUTALI KAMEN ILI AKT MRŽNJE
ZAPOŠLJAVAMO SAMO DIPLOMIRANE FAŠISTE
ŠTA RADE?
USKLIKNIMO S LJUBAVLJU!
LOŠA PRAKSA
Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj sastavila je dokument koji predstavlja pregled uzroka i posljedica dijela ratnih zločina od 1990. do 1995. godine. "Dosje Sisak", neprocesuirani slučajevi u gradovima, Lora, "Otkos 10", "Bljesak", "Oluja", "Medački džep 1993", samo su neki od primjera.
Dokument pod nazivom "Loše prakse u procesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj" obuhvaća dijela ratnih zločina koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, policije, specijalne policije, vojne policije, postrojbi HOS-a te drugih paravojnih formacija u navedenom periodu.
Najznačajniji slučaj koji nije riješen je "dosje Sisak": na početku rata u objektima Jodno, Barutana i ORA u Sisku pobijeno je više od 600 osoba srpske nacionalnosti. U istom periodu zbili su se i neprocesuirani slučajevi u gradovima Zadar, Gospić, Vukovar, Zagreb. Sisačke žrtve ratnih zločina uglavnom nisu uspjele dobiti nikakvu pravnu i moralnu zaštitu, ni materijalno obeštećenje. Upravo suprotno, podnosiocima tih tužbi protiv države Državno je odvjetništvo naplatilo troškove postupka.
Hiljade civila i vojnih zarobljenika prošlo je kroz splitsku Loru od 1992. do 1997, gdje su mučeni i ubijani. U ponovljenom sudskom postupku, koji su od početka pratile kontroverze, optuženici su osuđeni na kazne zatvora za zločine počinjene u razdoblju od samo tri mjeseca. Gotovo dvije godine nakon podizanja nove optužnice za Loru, i dalje se čeka početak suđenja.
Druga skupina neprocesuiranih zločina odnosi se na one počinjene nad civilnim stanovništvom tokom i nakon akcije "Oluja": prema HHO-u, broj ubijenih doseže 700. S ciljem protjerivanja srpskog stanovništva, tu su i zločini raseljavanja požeških sela u akcijama "Otkos 10", "Bljesak" i "Medački džep 1993", akciji provedenoj usprkos sporazumu o prekidu vatre.
U Inicijativi mladih podsjećaju i na to da je na Zagrebačkom velesajmu osnovana postrojba koja je djelovala na području Pakračke Poljane. Pripadnici te jedinice povezuju se i sa zločinima nestanaka, ubojstava i oduzimanja imovine u Vukovaru, Gospiću i Zagrebu, gdje su 7. decembra 1991. ubili Mihajla i Mariju Zeca i kći im Aleksandru. Uslijed "nedostatka dokaza" počinitelji nikada nisu bili kažnjeni.
Mirna Jasić
Objavljeno: 01.07.2010. isprintaj | pošalji link