NAJVEĆE ŽRTVE RATA  

I dalje jednodimenzionalno o ratnim zbivanjima

Povodom 15-te godišnjice vojne i policijske akcije "Oluja", Srpsko narodno vijeće uputilo je javnosti izjavu kojom se prisjeća svih onih koji su u ratnom razdoblju od 1991. do 1995. godine izgubili živote ili zdravlje, izgubili svoje bližnje, privremeno ili trajno ostali bez svojih domova, kao i onih koji su godine provodili ili još uvijek provode kao izbjeglice.

- Posebno se sjećamo onih čiji su grobovi nepoznati i neobilježeni, čije je stradanje nepriznato a zločin počinjen prema njima do danas nekažnjen, ističe se u izjavi SNV-a čijoj su sjednici u Zagrebu osim predsjednika SNV Milorada Pupovca prisustvovali i hrvatski vicepremijer Slobodan Uzelac, ambasador Srbije u Hrvatskoj Stanimir Vukićević, članovi VSNM Zagreba s predsjednikom Sašom Miloševićem, zvaničnici iz srpskih redova u više ministarstva i državnih ustanova, kao i predstavnici srpskih organizacija – "Prosvjete" i "Privrednika".

Život u miru teško se obnavlja

- Svih njih, neovisno o tome koje su nacionalnosti – hrvatske, srpske, ili neke treće, želimo se prisjetiti ne samo zbog toga što su upravo oni najveće žrtve rata, već zbog toga što su ta njihova stradanja bila i ciljevi i sredstva tadašnjih hrvatskih i srpskih ratnih politika. Te politike nisu mogle zamisliti mir u zajedničkom životu, uzajamnom priznavanju i demokraciji za svakoga.

- Danas kad se prisjećamo svih koji su stradali činimo to sa punom sviješću o tome kako se život u miru teško obnavlja, kako se vrijednosti zajedničkog života i dalje podcjenjuju i kako se politike koje su doživjele osudu i dalje nastoje prikazati kao opravdane. O ratnim zbivanjima i dalje se govori jednodimenzionalno, bez uvažavanja iskustava onih drugih, bez svijesti o pluralnosti uspomena, te još uvijek s naglaskom na 'državne i nacionalne razloge', a ne na sudbine i stradanja ljudi. Zato smo mišljenja da bismo danas upravo to trebali imati u vidu kad se okupljamo radi obilježavanja 15-te godišnjice vojne i policijske akcije Oluja. Na to nas obavezuje naša odgovornost prema politici mira, ravnopravnosti i uzajamnog povjerenja kako među građanima Hrvatske, tako i među narodima u regiji.

- SNV očekuje da se nakon obnavljanja pozitivnih odnosa između Hrvatske i Srbije u ovoj i sljedećoj godini riješe preostala izbjeglička pitanja. Očekujemo da se započeta suradnja na tom području završi dogovorom o rješavanju pitanja nestalih, pitanja procesuiranja za ratne zločine i povratka kulturnog blaga te sporazumom o formiranju solidarnog fonda koji će uz pomoć međunarodnih donatora biti financijska osnova za realizaciju dogovorenoga. Time bi se stvorile pretpostavke da sljedeću godišnjicu Oluje obilježimo u drugačijim okolnostima a nadamo se i drugačijim zajedničkim odnosom prema njoj, navodi se u izjavi koju je potpisao predsjednik SNV Milorad Pupovac.

- Oluja se u Hrvatskoj slavi kao vojna pobeda i uspjeh hrvatske vlade. Istovremeno je to i uzrok egzodusa razmjera koji nije zabilježen u evropskoj istoriji nakon Drugog svjetskog rata i koji Srbi u Hrvatskoj ne osjećaju samo danas već će ga osjećati i u budućnosti, izjavio je Pupovac nakon čitanja izjave koje je osim u Zagrebu pročitana i na sjednicama svih županijskih vijeća koji su dijelovi SNV-a.

Produkcija mitova i prisilnih istina

- Izbjegli i stradali Srbi za vrijeme i nakon Oluje, ali i događaji i razlozi važni za srpsko-hrvatske odnose ni danas nisu predmet razgovora. Razgovara se o povratku, izbjeglicama, suđenjima za ratne zločine, o revitalizaciji povratničkih sredina, odnosno kako se nositi s posljedicama rata i stradanja, ali se ne razgovara o nečemu što je dovelo do egzodusa i ratnim politikama koje su to omogućile, rekao je Pupovac i ponovio zalaganje za razgovor u kome bi Srbi i Hrvati zajednički došli do saznanja koja bi omogućila odgovore na pitanja šta se dešavalo od 1991. do 1995. godine u Hrvatskoj i drugim područjima.

Ponovivši zalaganja Srba "za Hrvatsku u kojoj niko neće biti zaobilažen ni povrijeđen i u kojoj će biti mjesta za svakoga", Pupovac je naglasio da u zadnjih 15 godina nema takvih iskustava. - U Hrvatskoj se ni nakon 15 godina ne vodi računa o tome da su Srbi u Hrvatskoj zaobilaženi i povrijeđeni, već se radi na produkciji mitova i prisilnih istina o kojima se ne smije raspravljati. Tako se neće doći do pomirenja i do uvjeta u kojima će svi biti ravnopravni, rekao je Pupovac.

- Podsjetio je da je prije nekoliko godina Hrvatski helsinški odbor organizirao skup "Srbi - jučer, danas, sutra" i da će se, kako je rekao, do kraja života sjećati šta je rekao jedan od govornika, Mirko Tepavac. "Ako Hrvati ne dopuste Srbima da se vrate, ona će se duže pamtiti što je Hrvatska učinila Srbima nego što su Srbi učinili Hrvatskoj", citirao je Pupovac tu izjavu.

Najavivši da će SNV zajedno s općinom Kistanje organizirati izgradnju spomenika žrtvama u selu Varivode koji će biti otkriven 29. septembra na dan masakra devetoro staraca u tom selu, Pupovac je rekao da Varivode nisu najveće stratište Srba u Oluji, ali da su svakako primjer da se pod oslobođenjem podrazumijevaju i palež, pljačka i ubijanje.

- Kome su smetale prazne kuće koje su opljačkane i spaljene, često i s večerom na stolovima jer su ljudi u to vrijeme krenuli u zbjeg, pitao se i rekao da hrvatska javnost nije imala prilike čuti o stradanjima onih koji su otišli, onih koji su ostali ali i onih koji su činili zločine. On je podsjetio i da Srbi nisu jedini koji imaju takva iskustva jer se to događalo i Hrvatima koji su bili u RSK.

Osvijetliti tretman Srba u Hrvatskoj

Izrazio je nadu da će se odnos koji se u zadnje vrijeme razvio na relaciji Zagreb Beograd biti praćen i potezima vlade dviju zemalja jer bi to dovelo do toga da se sva pitanja i problemi lakše raspravljaju i rješavaju.

A što se tiče statusa SNV izborenog u ustavnim promjenama, Pupovac je rekao da je to nekima malo i nedovoljno u odnosu na učešće i zasluge u izgradnji društva koje su Srbi u Hrvatskoj imali u ranijim vremenima, ali da se stvari ne mogu riješiti preko noći.

U svom obraćanju vicepremijer Slobodan Uzelac rekao je da bi trebalo osvijetliti tretman Srba u Hrvatskoj u svjetlu političkih događaja u zadnjih 20-ak godina. - SNV je ustavnim promjenama dobilo status institucije Srba u Hrvatskoj što je rezultat dugogodišnjih nastojanja u kojima sam i ja sudjelovao, rekao je i naglasio da bi Srbi u strankama i nevladinim organizacijama treali biti odgovorni prema SNV-u.

- U vezi s otvorenim pitanjima u Srbiji nema tabu tema, rekao je ambasador Vukićević i dodao da je država Srbija pružala podršku Srbima. Vi ste naša briga i to će biti i dalje, rekao je i ukazao na značenja Srba u Hrvatskoj za stvaranje dijaloga dviju zemlja.

- Otkako je na mjestu predsjednika Hrvatske Ivo Josipović, poboljšani su odnosi dviju država. Prije toga u Hrvatskoj se vodila neka druga politika, pogotovo u vezi s Kosovom koje je za Srbiju važno pitanj, reako je i naglasio da se u nekoliko mjeseci postigao napredak u rješavanju statusa manjina, izbjeglica, penzionera, povratka, imovine, granica, a radi se i na pitanju tužbi za genocid koje su dvije zemlje podnijele jedna protiv druge. - Na očekujemo brzo rešenje, ali očekujemo da se sve reši putem razgovora i pregovora, rekao je ambasador.

Kažimo i da je ovo druga po redu izjava sjećanja SNV koji je prvu uputio prije godinu dana i u kojoj je spomenuo potrebu osnivanja fonda solidarnosti za rješavanje problema izbjeglih i raseljenih.

Nenad Jovanović

Objavljeno: 04.08.2010. isprintaj | pošalji link