IZDVAJAMO 09.02.12.
ŠTA RADE?
Vlada i saborski Odbor za pravosuđe pozitivno su se očitovali o izvještaju DORH-a. Iako su davali primjedbe na neke aspekte njegovog rada, nisu se ni osvrnuli na podatak da je u cijelosti procesuirano tek 109 od 490 poznatih ratnih zločina.
VIJESTI
VOZNI NERED
GREŠKA U PROCEDURI
ZALUTALI KAMEN ILI AKT MRŽNJE
ZAPOŠLJAVAMO SAMO DIPLOMIRANE FAŠISTE
ŠTA RADE?
USKLIKNIMO S LJUBAVLJU!
ŽRTVE IZ 1995.
Na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, 16. juna provedena je identifikacija 22 posmrtna ostatka žrtava stradalih tokom rata na području Hrvatske, od kojih je identificirano 19 tijela. Porodice žrtava stigle su iz Petrinje, Knina i Dvora, ali i iz Srbije i BiH.
Identifikaciji su prisustvovali vicepremijer Slobodan Uzelac, ministar branitelja,
obitelji i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić, predstavnici komisija za nestala lica Srbije i BiH, konzul Srbije u Zagrebu Davor Trkulja, kao i predstavnici Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i Međunarodne komisije za traženje nestalih..
Osim rodbine žrtava koja živi na području Hrvatske, na identifikaciju je došla i jedna porodica koja sada živi u BiH, kao i autobus s rodbinom žrtava koja sada živi u Srbiji.
- Ovdje sam došao iz dva razloga, da izrazim pijetet žrtvama i njihovim porodicama i da dam podršku ekipi stručnjaka koji rade na identifikaciji ljudi koji će nakon toga biti dostojanstveno tretirani i sahranjeni, rekao je Uzelac i naglasio da je to nova prilika da se identificiraju žrtve iz 1995. godine. Ističući da vlada Hrvatske prati i financira taj proces, Uzelac je naglasio da će "podrška vlade i dalje biti apsolutna".
- Za nas je ovo jedan od najvećih humanitarnih problema i pitanja u Hrvatskoj i za nas taj posao neće biti završen sve dok ne riješimo sudbinu i posljednjeg nestalog građanina Hrvatske, rekao je ministar Ivić.
Po
Po riječima pukovnika Ivan Grujića, šefa vladine komisije za nestale, na identifikaciju je pozvana rodbina 22 osobe koje su nađene u zajedničkim grobnicama i grobištima u Dvoru, Petrinji i Kninu nastalim sanacijom terena nakon Oluje.
- Danas su identificirane i neke žrtve koje su prošle jeseni ekshumirane s groblja u Dvoru. To je ono što sam više puta govorio: nije bitno iskopati, bitno je stvoriti uvjete za identifikaciju. Ništa ne znači ako iskopamo neka tijela, a ne postoje uvjeti za njihov smještaj ili obradu ili nema baze DNK. Povećana dinamika identifikacija otvara prostor za nove ekshumacije koje su pred nama, rekao je Grujić i naglasio da je "riješeno preko 70 posto populacije koja je stradala 1995. godine". Za juli je najavio identifikaciju još 20 leševa.
Tokom identifiikacije identificirane su sljedeće žrtve: STAMBOLIJA Rade BOJA (1927) i njen sin STAMBOLIJA Adama MIRKO (1950) iz Majdana, Dvor; KERIĆ Filipa MILIVOJ (1933) iz Žitnića, Drniš; MARIĆ Sime TODOR (1931) iz Orlića, Knin; VUJAKLIJA Vase MILIJA (1915) iz Šeovice, Pakrac; RADMANOVIĆ Stojana ANA (1927) i njen sin RADMANOVIĆ Stanka ILIJA (1951) iz Šnjegavića, Slavonska Požega; PROTIĆ Jove MILAN (1928) iz Šnjegavića, Slavonska Požega; PROTIĆ Mlađana LJUBOMIR (1938) iz Šnjegavića, Slavonska Požega; VUKMANOVIĆ Miloša STOJAN (1930) iz Jabukovca, Petrinja; SARAPA Mihajla LJUBIŠA (1943) iz Lađevca, Nova Gradiška; MRKONJA Alekse STEVO (1953) iz Bojne, Glina; MILOŠEVIĆ Milana PETAR (1935) iz Broćanca, Slunj; JEKIĆ Mihajla PERO (1956) iz Banskog Grabovca, Petrinja; GRUBOROVIĆ Marka EVICA (1928) iz Gline; BORKOVIĆ Bože CVITA (1915) iz Otišića, Sinj; KANTAR Cvitka BOŽO (1914) iz Civljana, Knin; TRESKAVICA Save JOVAN (1942) iz Orlića, Knin; SVILAR Steve MILAN (1949) iz Končarevog Kraja, Korenica.
Boja Stambolija i njen sin Mirko, zajedno sa Bojinom kćerkom Ljubom stradali su 7. avgusta 1995. godine na području Dvora. Bojini posmrtni ostaci su ekshumirani na desnoj, a Mirkovi na lijevoj obali Une, dok se još uvijek traga za Ljubinim posmrtnim ostacima.
Među identificiranima su i Radmilović Ana i njen sin Ilija, koje su 10. decembra 1991. godine, u kući Paje Arsenića u Šnjegaviću, ubili pripadnici HV-a iz sastava 121. brigade iz Nove Gradiške i 123. brigade iz Slavonske Požege. Istog dana u Šnjegaviću i Vučjaku Čečavskom ubijeno je 36 Srba, prosječne starosti oko 60 godina, među kojima 20 žena, ističe Dokumentaciono informacioni centar Veritas
Recimo na kraju i to, da je i ova identifikacija srpskih žrtava provedena u apsulutnoj medijskoj "tišini" jer nitko iz pozvanih hrvatskih medija nije prisustvovao, osim novinara "Novosti".
Nenad Jovanović
Objavljeno: 16.06.2010. isprintaj | pošalji link