SAMO DO TEZNOG  

Na Bleiburgu bez partizana, Srba i Židova

Antifašisti i predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj pratili su predsjednika Ivu Josipovića do Teznog, otkud je do Bleiburga produžio sam. Kao prvi hrvatski predsjednik na tom mjestu, izjavio je da je došao s željom da se "priča iz Drugog svjetskog rata zaokruži".

Nakon pomirbenih gesti prema Srbiji i naročito Bosni i Hercegovini, gdje je izrazio žaljenje zbog hrvatske politike podjele tijekom devedesetih i posjetio mjesta zločina u tadašnjem ratu, predsjednik Ivo Josipović nastavio je svoju turneju zatvaranja ratnih trauma posjetivši Bleiburško polje i Tezno. Tamo je odao počast žrtvama partizanskog obračuna s ustaškom vojskom i poraženim snagama po svršetku Drugog svjetskog rata.

Josipovićev prethodnik Stjepan Mesić deset je godina odbijao otići na Bleiburg, a to nije učinio ni sam autor ideje o "pomirbi zavađenog hrvatstva" Franjo Tuđman, pa je Josipović kao prvi hrvatski predsjednik na tom mjestu izjavio da je došao sa željom da se "priča iz Drugog svjetskog rata zaokruži, da se prijepor koji postoji unutar korpusa ne samo hrvatskog naroda nego i hrvatske države, na neki način stavi u okvire povijesne istine i humanizma, odnosno prava svakoga na svoj grob".

Iako je Josipović za svoj odlazak na Bleiburg, gdje ga je dočekao predsjednik Počasnog bleiburškog voda Ilija Abramović, nastojao dobiti što širu podršku, njega i njegove savjetnike do tamo su pratili samo ministar uprave Davorin Mlakar i saborski zastupnik SDP-a Nenad Stazić, te predstavnici romske nacionalne manjine i nekoliko članova Saveza antifašističkih boraca (SAB).

Vodstvo SAB-a i vodstvo srpske zajednice u Hrvatskoj, koja je uz romsku i židovsku bila najveća žrtva ustaškog terora, pratili su hrvatskog predsjednika do Teznog kraj Maribora, koje je posjetio prije Bleiburga, a gdje su slovenski istraživači otkrili jednu od najvećih masovnih grobnica sa strijeljanim pripadnicima vojske NDH.

Iako su antifašisti odali počast žrtvama u Teznom, predsjednica SAB-a Vesna Konstantinović Čulinović kazala je novinarima da antifašistički borci nemaju što tražiti na Bleiburgu jer "tamo nema žrtava, a pogotovo nema nevinih žrtava", dok je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac kazao: "Bleiburg nije mjesto stradanja, nego mjesto obnavljanja ideologije i političkih vrijednosti koje ne mogu prihvatiti i koje moraju ostati iza nas ako se želimo okrenuti budućnosti".

Bleiburg su do sada posjetili i mnogi hrvatski premijeri, uključujući Ivicu Račana, Ivu Sanadera i Jadranku Kosor, ali nikada u vrijeme politiziranog i ustaškom ikonografijom prošaranog službenog svibanjskog obilježavanja, koje se održava pod pokroviteljstvom Sabora. Josipović im se sada u tome pridružio, unatoč tome što je prilikom nedavne obljetnice Bleiburga kazao da tamo neće ići dok se to mjesto koristi za politiku.

Na Bleiburg je 2008. godine otišao i predsjednik SDP-a Zoran Milanović, kada je bilo planirano da ga prate i ugledni predstavnici židovske zajednice Slavko i Ivo Goldstein, no oni su se predomislili radi osjetljivosti tog pitanja. Kao ni Mesić, koji drži da ne treba na Bleiburgu odavati službenu počast "pripadnicima kvislinških snaga koje su četiri godine ratovale na strani nacifašističkih okupatora", ni Slavko Godstein nije ovom prilikom podržao Josipovićev odlazak na Bleiburg, držeći da se za to još nisu ispunili uvjeti, pa tamo nije bilo predstavnika ni židovske ni srpske zajednice.

Nikola Bajto

Objavljeno: 28.06.2010. isprintaj | pošalji link