SABORSKA GOVORNICA  

Najviše iseljenika je s PPDS-a

Na saborskoj raspravi o Prijedlogu migracijske politike 2013-2015 u ime Kluba SDSS-a Mile Horvat rekao je da 17 predloženih mjera uređuje samo dio problematike te je potrebno ozbiljnije definirati činjenicu povratka i održivi ostanak mladih ljudi. Ratne posljedice, siromaštvo povratnika i izoliranost krajeva razlozi su koji ne pružaju nadu u budućnost tih krajeva, što su bitne pretpostavke za odluku o ostanku ili odlasku

U raspravi o Zakonu o izboru zastupnika RH u Europski parlament Milorad Pupovac je naveo kako na Europu treba gledati kao savez država koji možemo iskoristiti za dobrobit hrvatske države i svih njenih građana, što je moguće putem dobrog informiranja o tome što se tamo događa, a kroz sudjelovanje u Europskom parlamentu.

- Za nas kao malu državu je od posebne važnosti slanje ljudi u centralnu administraciju saveza država kojima pripadamo. Europski parlament, Europska komisija, Europsko vijeće mjesta su unutar kojih se donose odluke koje nas se tiču. Iako sada hrvatska uloga u donošenju odluka mjeri promilima, ona je stvar dugotrajne izgradnje utjecaja i političara koji će tamo moći govoriti, jer nije samo po sebi dovoljno to što smo nova članica. Europi, koju još nismo ni probali, ne smijemo pristupati kao da smo je već potrošili - kaže Pupovac. Također je ustanovio izbori dosta koštaju te da treba postaviti pitanje što je bolje - uštedjeti novac za izbore za Europski parlament ili ga rasporediti tako da se pokuša jačati svijest o europskoj relevantnosti?

- Koliko će nas koštati ukoliko izborima i sudjelovanju u radu europskih institucija budemo pristupali kao nekoj vrsti kurioziteta? Neophodna je raspraviti što možemo učiniti da cijena pristupanja 1. jula ne bude visoka kao što je bilo naše članstvo – rekao je Pupovac.

Na saborskoj raspravi o Prijedlogu migracijske politike 2013-2015 u ime Kluba SDSS-a Mile Horvat rekao je da 17 predloženih mjera uređuje samo dio problematike te je potrebno ozbiljnije definirati činjenicu povratka i održivi ostanak mladih ljudi.

- Od 2009. više je odseljenih u inozemstvo nego doseljenih, najviše u dobi od 20 do 40 godina, što je alarmantno - ističe Horvat.

Činjenica koje nisu vidljive iz strategije – najviše migracija je s područja od posebne državne skrbi. Ratne posljedice, siromaštvo povratnika i izoliranost krajeva razlozi su koji ne pružaju nadu u budućnost tih krajeva, što su bitne pretpostavke za odluku o ostanku ili odlasku.

- Segment migracijske politike je slika održivog povratka, a demografska slika je katastrofalna. Samo 38 posto registriranih povratnika zapravo živi u Hrvatskoj, njih 45 posto napustilo je zemlju, a 17 posto ih je nakon povratka umrlo. Od povratničke populacije zaposleno je 19 posto, na crno radi 4 posto, dok 7 posto radi na OPG-ovima, 22 posto je nezaposleno, a 47 posto u penziji – navodi Horvat.

Iako se u prijedlogu migracijske politike navodi da su izbjeglice i ranije imale povoljne uvjete za dobivanje stalnog boravka odnosno državljanstva, iskustva povratnika govore drugačije.

- Povratnici koji nisu imali hrvatsko državljanstvo, a koji su se vraćali u svoje domove tretirani su kao stranci. Da bi dobili državljanstvo prvo su morali dobiti odobrenje za privremeni boravak uz visoke administrativne troškove, a onda i stalni boravak od 5 godina. U tom vremenu nisu mogli raditi te su bili uskraćeni za zdravstveno osiguranje. Tek primjenom novog Zakona o strancima, povratnicima je omogućeno da preskoče privremeni i dobiju stalni boravak, ako su imali prebivalište u RH do 8. oktobra 1991. godine. Negativni učinci toga bili su za mlađe povratnike koji su zaključili brak u izbjeglištvu – kaže Horvat.

Dragan Crnogorac je naveo da ima oko 3000 ljudi koji su rođeni u RH, a nisu ostvarili pravo na hrvatsko državljanstvo, zbog spornog pitanja vezanog za rođenje roditelja.

- Osoba rođena 1984. godine koja je u Hrvatskoj rođena i tu cijelo vrijeme živi, iako se ovdje školovala i odslužila civilni vojni rok, po rođenju djeteta doznala je da joj je oduzeto hrvatsko državljanstvo. Takve slučajeve upućuju da se prijave kao trajno nastanjeni stranci, a procedure gotovo nemoguće za mlade ljude koji ionako imaju problema sa nezaposlenošću – kazao je Crnogorac.

AUTOR: Mirna Jasić




Objavljeno: 02.03.2013. isprintaj | pošalji link