DOMAĆI ZADATAK HRVATSKE  

Ponovljena ekshumacija u Kukunjevcima

Tokom zadnjih nekoliko mjeseci u ubrzanom procesu identifikacija i ekshumacija što se može povezati s otvaranjem poglavlja 23. o pravosuđu, iz zajedničke grobnice na pravoslavnom groblju u Kukunjevcima na području Lipika u zapadnoj Slavoniji 8. i 9. jula ekshumirano je 19 posmrtnih ostataka.

Ekshumirana tijela prvobitno su bila sahranjena na području Pakračke Poljane gdje se nalazio logor koji su formirale hrvatske oružane snage, odnosno jedinica za specijalne namjene Tomislava Merčepa.

- U periodu od 11. oktobra 1991. do 29. februara 1992. godine u ova dva logora likvidirano je između sto i tristo žrtava, najvećim dijelom srpskih civila. Većina žrtava potiče iz naselja sa područja Pakraca i Daruvara, ali i sa teritorija Garešnice, Kutine, Bjelovara i Zagreba. Sva ova naselja nalazila su se na području koje je bilo pod kontrolom hrvatskih vlasti, gdje nije bilo pobune, a Srbi su bili lojalni građani, kaže Štrbac i dodaje da su nakon hapšenja, bez sudskog naloga, Srbi dovoženi u spomenute logore, pojedinačno ili u manjim grupama, gdje su zadržavani nekoliko dana i nakon strahovitih mučenja izvođeni na stratišta i likvidirani.

- Komitet eksperata UN-a za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji od 20. oktobra do 9. novembra 1993. godine ekshumirao je 19 leševa, od kojih su bila tri ženska tijela, koji su nakon patološkog pregleda, bez utvrđivanja identiteta, ponovo pokopani u blizini mjesta gdje su i pronađeni, ističe Savo Štrbac, voditelj Informaciono-dokumentacionog centra Veritas i dodaje da se u izvještaju Komiteta iz 1994. godine, jasno navodi da su žrtve bile vezivane i ubijane mecima ili udarcima tupih predmeta u glavu.

Prvu ekshumaciju navedenih posmrtnih ostataka, u novembru 1995. godine, obavili su predstavnici hrvatskih vlasti uz prisustvo međunarodnih predstavnika, nakon čega su ih odvezli u Bjelovar zbog ponovne obdukcije i eventualne identifikacije, a onda pokopali na kukunjevačkom groblju bez utvrđivanja identiteta.

- S obzirom da su žrtve 1995. godine sahranjene po utvrđenoj proceduri i da su im tada uzeti uzorci DNK, očekuje se da će identifikacija trajati kraće, pogotovo što se pretpostavlja o kojima se ljudima radi, kaže Marko Popović, savjetnik u uredu vicepremijera Slobodana Uzelca koji je prisustvovao ekshumaciji. Činjenica da se u zadnjih nekoliko mjeseci ubrzao proces identifikacija i ekshumacija može se povezati s otvaranjem poglavlja 23. o pravosuđu, kaže Popović.

Štrbac je bio još određeniji. – To je domaći zadatak zadat Hrvatskoj od strane EU. Termini ekshumacija i identifikacija prilično podudaraju s terminima napretka u pregovorima s EU. Ipak, u zadnjih nekoliko mjeseci napravilo se više nego za zadnjih pet godina, ističe Štrbac i dodaje da je hrvatska strana odugovlačila s ekshumacijama registriranih grobnih mjesta i grobnica.

- Medari su prva od 168 registrovanih grobnih mjesta u zapadnoj Slavoniji, a skoro cijela Banija i Kordun su neekshumirani. – Nešto se počelo u Petrinji i Dvoru, ali još uvijek čekaju grobnice u Glini i oko nje, Slunj i druga mjesta u sektoru "Sjever", da se i ne govori o Zadru ili Šibeniku.

Za ekshumaciju u Kukunjevcima, Štrbac kaže da je iznenadna i povezuje je s mogućim napretkom istrage o Tomislavu Merčepu i pripadnicima njegove jedinice.
– Dobro se zna šta su Merčepovi ljudi radili. Čak je i CIA objavila izvještaj o tome, kako bi Hrvati shvatili da moraju procesuirati Merčepa i da im je to jedan od domaćih zadataka kako bi mogli zatvoriti poglavlje o pravosuđu, naglašava Štrbac.

Ekshumacija u Kukunjevcima obavljena je u organizaciji Uprave za zatočene i nestale pri Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH, dok su u svojstvu promatrača prisustvovali predstavnici hrvatske vlade, Komisije za nestala lica Republike Srbije i Instituta za nestala lica BiH.

Nenad Jovanović

Objavljeno: 14.07.2010. isprintaj | pošalji link