IZDVAJAMO 09.02.12.
ŠTA RADE?
Vlada i saborski Odbor za pravosuđe pozitivno su se očitovali o izvještaju DORH-a. Iako su davali primjedbe na neke aspekte njegovog rada, nisu se ni osvrnuli na podatak da je u cijelosti procesuirano tek 109 od 490 poznatih ratnih zločina.
VIJESTI
VOZNI NERED
GREŠKA U PROCEDURI
ZALUTALI KAMEN ILI AKT MRŽNJE
ZAPOŠLJAVAMO SAMO DIPLOMIRANE FAŠISTE
ŠTA RADE?
USKLIKNIMO S LJUBAVLJU!
POLITIKA POVJERENJA
Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac kao član delegacije prisustvovao je svim susretima i razgovorima predsjednika Josipovića u Srbiji. "Bitno je da predsjednici uz pomoć vlada žele riješiti problem povratka izbjeglica, prava manjina i pitanja ratnih zločina", ocijenio je Milorad Pupovac i dodao da se govorilo i o bivšim nosiocima stanarskog prava.
Dvodnevna prva posjeta predsjednika Ive Josipovića Srbiji, bila je ispunjena susretima i porukama jačanja suradnje i povjerenja vlasti i građana dviju zemalja. Ivo Josipović i njegov domaćin Boris Tadić usaglasili su se da je mir i stabilnost u regionu zajednički cilj dviju zemalja i da u međusobnim odnosima postoji atmosfera pomirenja. Predsjednici su naglasili da je za budućnost dobrih odnosa Hrvatske i Srbije važno procesuiranje krivaca za ratne zločine, pronalaženje nestalih, povratak izbjeglih i nastavak politike mira i suradnje.
- Između naših zemalja postoje otvorena pitanja, ali je važno da se s njima suočavamo i da ih rješavamo, izjavio je Josipović koji je uvjeren da će se za neko vrijeme obje zemlje naći u Evropskoj uniji.
Josipović među izbjeglicama
- Srbija želi najbolje moguće odnose s Hrvatskom, a iskreno i otvoreno podržava i brži ulazak Hrvatske u EU, rekao je Tadić i naglasio da mogućnost suradnje postoji u mnogim područjima. Dok Tadić predlaže nastavak procesuiranja svih ratnih zločina i izvansudski dogovor oko tužbe, Josipović poručuje da tužba nije sama sebi svrha. – Neka tužba stoji dok se rješavaju pitanja, smatra on.
Hrvatski predsjednik sastao se i sa porodicama izbjeglih Srba iz Knina, Siska, Donjeg Lapca, Lipika i Petrinje koji su u procesu povratka u nekadašnje domove i tom prilikom ih je pozvao da se vrate u Hrvatsku.
- Vraćanje stanarskih prava, obnova imovine, neisplaćene mirovine i konvalidacija radnog staža među najvećim su problemima pri povratku izbjeglih Srba u Hrvatsku, poručile su izbjeglice Josipoviću i Tadiću.
Izbjeglice koje se žele vratiti u zavičaj brinu i razna druga pitanja, kao što su problemi oko stambenog zbrinjavanja, nemogućnost otkupa dobivenih stanova, teškoće s dobivanjem državljanstva, ali i upitna ekonomska održivost povratka.
- Posjeta Josipovića Srbiji protekla je u izvanredno dobroj atmosferi, kako između dvojice predsjednika i članova njihovih delegacija, tako i u načinu na koji su Beograđani, Subotičani i općenito građani Srbije primili posjetu i poruke susreta dva predsjednika, izjavio je predsjednik SNV Milorad Pupovac koji je kao član delegacije bio na svim razgovorima prilikom posjete.
Otvoriti novi rok za stambeno zbrinjavanje
- Svi razgovori koji su vođeni, bili su otvoreni, a sva pitanja u međudržavnim odnosima stavljena su na stol bez guranja pod tepih, rekao je Pupovac i dodao da su na dnevnom redu bila pitanja od povratka, nestalih s obje strane i ratnih zločina do zajedničke evropske budućnosti i strateških pitanja i stabilnosti regiona.
- Bitno je da predsjednici uz pomoć vlada žele riješiti problem povratka izbjeglica, prava manjina i pitanja ratnih zločina, rekao je i dodao da se govorilo i o bivšim nosiocima stanarskog prava.
- Što je prije moguće trebalo bi riješiti problem reguliranja stanarskog prava izbjeglih Srba i otvoriti novi rok za one koji žele ući u program stambenog zbrinjavanja, što je neka vrsta zamjene za prijašnje stanarsko pravo.
- Povratnici koji ne budu mogli ostvariti povrat starog stanarskog prava dobit će nove stanove koje će kasnije moći otkupiti, a hrvatska vlada i predstavnici srpske zajednice već vode pregovore o otkupnoj cijeni tih stanova. Mi inzistiramo da ta cijena stambenog kvadrata bude približna onoj cijeni koja je bila aktualna od 1992. do 1996. godine, rekao je i dodao da je određivanje visine cijene i razlog zbog čega pregovori dugo traju.
- Pregovori će biti uspješni ako izbjegli Srbi budu u prilici da otkupe ponuđene stambene objekte, ocijenio je Pupovac i naglasio i potrebu da se u suradnji s međunarodnom zajednicom formira fond koji bi omogućilo, kako reintegraciju u Srbiju, tako i stvaranje uslova održivosti onih koji su se vratili ili se žele vratiti u Hrvatsku.
- Na tom području uslijedit će niz vrlo konkretnih aktivnosti, pa je očito da se s jednog deklarativnog političkog približavanja prešlo, ne samo na politiku pomirenja između Hrvatske i Srbije, Hrvata i Srba, nego i na politiku povjerenja. Predsjednici su izgradili međusobno povjerenje i sada rade na stvaranju povjerenja između svojih vlada, zato što se na osnovu tog povjerenja može stvarati povjerenje među građanima, rekao je Pupovac i označio bitnima i potrebu da se otvore svi kanali za saradnju koji nisu nužno povezani ni s predsjednicima ni s vladama nego s inicijativama ljudi.
– Do tog ne može doći preko noći ali taj proces je ovom posjetom i susretima otvoren i sigurno će uticati na mnoge stvari u položaju Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Vojvodini, ocijenio je Pupovac.
Ozbiljan posao za predstavnike vlasti
- Bilo je dirljivo vidjeti na koji su način Hrvati u Subotici pozdravili oba predsjednika ili kako su im prilazili ljudi u Beogradu, rekao je i zaključio da je to bila posjeta za koju su ljudi očekivali da ih rastereti emocionalnog i političkog bremena i ratnog i poratnog vremena.
- Ljudi očekuju da posjeta otvori perspektivu u novim okvirima, ne više postjugoslovenskim i postkonfliktnim nego u kontekstu da su dvije zemlje jamac evropeizacije jugoistoka Evrope, rekao je.
- Prilikom ove posjete dogovorene su stvari koje će dodatno unaprediti odnose i otkloniti nesporazume, kao i omogućiti da se na različitom područjima počne razvijati saradnja. To će biti ozbiljan posao za predstavnike vlade i vladinih institucija, iako ne treba imati iluzija da taj posao neće proći bez teškoća, zaključio je predsjednik SNV.
Spomenimo da je Josipović simbolično posadio stablo u Parku prijateljstva, a nakon toga u mjestu Đurđin, pokraj Subotice razgovarao s vodstvom i članovima Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), koje je proslavljalo 20. godišnjicu osnutka.
Proslava godišnjice nastavila se svečanom akademijom u subotičkoj Dvorani sportova gdje se Josipoviću pridružio predsjednik Tadić, ministri u vladi Srbije i drugi visoki zvaničnici Srbije.
Tadić je tom prilikom izjavio da će Hrvati u njemu uvijek imati stvarnog saveznika u borbi za interese, identitet, očuvanje kulture i posebnosti hrvatskog naroda u Srbiji i u Vojvodini.
Preko granice samo s ličnom?
- Nacionalne manjine, hrvatsku u Srbiji i srpsku u Hrvatskoj, prepoznajem kao bogatstvo, kao poveznicu između dviju država. Za takvu politiku mira, suradnje i suživota, za europsku politiku, ja sam u Borisu Tadiću našao partnera i prijatelja, rekao je Josipović.
Tokom svog službenog posjeta Srbiji hrvatski predsjednik Ivo Josipović sastao se u beogradskom uredu Fonda za humanitarno pravo s predstavnicima nevladinih organizacija u Srbiji, većinom onih koje se bave humanitarnim pravom.
U razgovoru Josipovića i srpskog premijera Mirka Cvetkovića utvrđeno je da će se u sljedećem razdoblju aktivno raditi na rješavanju problema povratka izbjeglih, ostvarivanju njihovih prava te rješavanju pitanja nestalih osoba, saopćila je vlada Srbije.
Kažimo i da je jedna od tema razgovora bila i mogućnost prelaska granice samo s ličnom kartom što je ideja ministra unutrašnjih poslova Srbije Ivice Dačića za koju je kod Josipovića dobio podršku. Hrvatska vlada, nažalost pokazuje rezerve prema toj ideji.
Prije završetka dvodnevnog posjeta, dvojica predsjednika prošetala su Knez Mihajlovom ulicom praćena srdačnim susretima s građanima Beograda.
Nenad Jovanović
Objavljeno: 20.07.2010. isprintaj | pošalji link