BRIGA ZA NESTALE  

REKOM do istine

Predstavljena jedinstvena regionalna kampanja koja ima za cilj povezati različite grupe u izgradnji atmosfere suosjećanja, solidarnosti i poštovanja svih žrtava ratova na području bivše Jugoslavije.



Prvog dana juna, u simboličkih 11.55 iliti pet do 12, u Zagrebu je predstavljena medijska kampanja u cilju upoznavanja javnosti s Inicijativom za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u post-jugoslavenskim zemljama (REKOM).

Ističući da se konferencija za medije organizirala i u Sarajevu, Banjaluci, Podgorici, Prištini i Beogradu, voditeljica organizacije "Documenta – centar za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič naglasila je da se tom inicijativom nastoji aktivno pridonijeti procesima izgradnje mira u Hrvatskoj i regionu.

Inicijativom u kojoj učestvuju oko 600 organizacija i velik broj pojedinaca nastoje se utvrditi činjenice o svim žrtvama ratova od 1991. do 2001. godine na području bivše Jugoslavije, rekla je Vesna Teršelič i podsjetila da se u Hrvatskoj traži još oko 1.900 nestalih, te da se u regionu traga za 16.000 nestalih i da je u ratovima pobijeno ili pomrlo preko 120.000 ljudi.



"U pitanju je jedinstvena regionalna kampanja koja ima za cilj povezati različite grupe i cjelokupnu javnost u izgradnji atmosfere suosjećanja, solidarnosti i poštovanja svih žrtava ratova na području bivše Jugoslavije sa željom da se u narednim mjesecima poboljšaju rješenja za model REKOM-a, kao i da se organizira prikupljanje milion potpisa za REKOM kako bi se 1. juna 2011. nacionalnim parlamentima postjugoslovenskih država podnijela Inicijativa za osnivanje REKOM-a", rekla je Teršeličeva.

REKOM kao nezavisni organ koji formiraju države slijednice Jugoslavije može spriječiti iznošenje određenih laži u javnosti ili, ako su već iznesene, pokazati da više nisu vjerodostojne, a može i izgraditi javnu platformu za glas žrtava i stvarati suosjećanje javnosti, poštovanje i solidarnost, ne samo sa žrtvama s kojima se već suosjeća nego i sa žrtvama koje se u prošlosti nisu mogle vidjeti kao žrtve.

REKOM može izgraditi registar žrtava i ljudskih gubitaka i time zauvijek spriječiti manipulacije brojkama stradalih i ubijenih, može pomoći tužilaštvima za ratne zločine osiguravanjem dokaza, ohrabrivanjem svjedoka i žrtava da učestvuju u suđenjima za ratne zločine, kao i organiziranjem dosjea o određenim slučajevima. Također, može pomoći postojećim službenim komisijama za nestale u otkrivanju tajnih masovnih grobnica i rješavanju sudbine nestalih i konačno, može stvoriti razumijevanje i toleranciju i povratiti dostojanstvo žrtvama i njihovim porodicama, rečeno je na skupu.

Do sada je osuđeno 250 optuženih, koji izdržavaju zatvorske kazne, a približno 400 Srba u Hrvatskoj osuđeno je u odsustvu. Pred Haškim sudom u toku je suđenje dvadeset trojici optuženih, a u državama bivše Jugoslavije za ratne zločine odgovara blizu 200 optuženih.

Kampanja će se voditi putem plakata, letaka i spotova sa sloganom "Zbog mene" na hrvatskom, srpskom i albanskom, a u snimanju propagandnih materijala učestvovali su brojni ljudi, bilo da su preživjeli strahote rata, bilo da je riječ o mladima.

"Zbog te dvije riječi ja sam po vrućini putovao kilometrima do studija", rekao je Mirko Kovačić iz Vukovara koji je preživio logor Stajićevo. Kovačić je istekao da je u oba svjetska rata u njegovoj porodici bilo nestalih za koje nikad nitko nije pokazao interes niti brigu. "Tako je bilo i u zadnjem ratu i zbog toga se zalažem da se utvrdi istina o svim žrtvama", dodao je Kovačić.

Prisutnim nevladinim aktivistima i novinarima obratila se i Marica Šeatović iz Novske kojoj su hrvatski vojnici krajem 1991. godine ubili muža i koja 20 godina vodi pravnu borbu da ubice dođu na sud, ali i da dobije zadovoljštinu. Osim što joj je muž ubijen, a ubicama se tek sad sudi, jer su oni u postupku 1992. godine abolirani, hrvatska država ju je uništavala i prisiljavanjem da plati sudske troškove nakon što joj je odbijano pravo na odštetu.

O ulozi mladih u plakatima i spotovima koji će biti objavljivani u medijima govorila je Sara Lalić, urednica publikacije "Mladi i prošlost – zašto bi me to zanimalo“ kao i glumci Vili Matula i Urša Raukar koji su čitali dijelove dokumenata o REKOM-u i pjesme jedne djevojke koja je u ratu bila izbjeglica u Zagrebu.

Nenad Jovanović

Objavljeno: 02.06.2010. isprintaj | pošalji link