USTAVNE PROMJENE  

SNV poseban status, ZVO stopiran

Spominjanje ZVO u Ustavnom zakonu Vesna Pusić je čak nazvala "mijenjanjem arhitekture države". Iako je zastupnicima manjina Miloradu Pupovcu i Furiju Radinu, potporu pružio i IDS, HDZ je na koncu pristao na amandman Vesne Pusić, kojim je taj stavak izbačen iz izmjena Ustavnog zakona.

Istovremeno s ranije usuglašenim promjenama Ustava, Sabor je u srijedu po hitnom postupku usvojio i prijedlog izmjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji je izazvao burnu raspravu u Saboru, budući da su se zastupnici najjačih opozicijskih stranaka, SDP-a i HNS-a, usprotivili unošenju zakonskog stavka po kojem Zajedničko vijeće općina (ZVO) dobiva status pravne osobe. Na koncu je Ustavni zakon usvojen bez te odredbe, s dogovorom da se za nju uskoro pronađe drukčije rješenje. ZVO – žrtva glasanja

Kod glasanja za promjene Ustava jedan od trojice srpskih zastupnika, Ratko Gajica bio je suzdržan.
-Ali to ne znači da sam nezadovoljan. Zadovoljan sam kako se glasalo o ustavnom zakonu o manjinama, jer da to nije riješeno prije glasanja o ustavnim promjenama, kasnije bi imali puno veća natezanja. Ono što je važno za manjine jeste priznavanje koordinacija kao nacionalne vertikale i priznavanje pravne osobnosti tim tijelima što će pojačati aktivnost manjina i njihov rad. Neka rješenja koja su donijeta u izmjenama su također bolja nego rješenja koja su bila na snazi do jučer", objašnjava Gajica svoj stav i dodaje da kako bi se dobio Ustavni zakon, potrebno je 102 čovjeka koja će glasati za to.

- Žrtva tog glasanja bio je status ZVO. Međutim mislim da ne treba zanemariti činjenicu da je rješavanje pitanje ZVO prebačeno na vladu s obavezom da zakonom odredi status i nađe način financiranja ZVO. Ako te dvije ključne stvari riješi vlada putem zakona, onda je to u redu, zaključuje Gajica.

Nenad Jovanović

Kako su „Novosti“ već najavljivale, izmjenama Ustavnog zakona uvodi se novi izborni model za manjine i ističe novi pravni status Srpskog narodnog vijeća, koje je do sada funkcioniralo kao udruga, a za koje se sada i propisuje da djeluje kao Koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine za područje Republike Hrvatske, čime je njegov položaj dodatno osnažen. Te je izmjene opozicija bila spremna prihvatiti, no odbila je namjeru da jednak tretman u Ustavnom zakonu dobije i ZVO, osnovan na temelju Erdutskog sporazuma iz 1995., kojim je završen rat i započeo proces mirne reintegracije.

ZVO čine srpski vijećnici izabrani na lokalnim izborima na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, a ima status udruge koja kao savjetodavno tijelo usklađuje interese srpske etničke zajednice, prati problematiku provođenja prosvjetne i kulturne autonomije na tom prostoru te poduzima inicijative prema institucijama vlasti.

Dogovor između HDZ-a i manjina, po kojem je i ZVO trebao biti spomenut u Ustavnom zakonu, predsjednica kluba HNS-a Vesna Pusić čak je nazvala "mijenjanjem arhitekture države". Iako je zastupnicima manjina Miloradu Pupovcu i Furiju Radinu, koji su branili prijedlog izmjena, potporu pružio i IDS, HDZ je na koncu pristao na amandman Vesne Pusić, kojim je taj stavak izbačen iz izmjena Ustavnog zakona.

Po novom izbornom modelu, koji donosi izmijenjeni Ustavni zakon, srpskoj manjini od sada će se jamčiti najmanje tri saborska zastupnika, umjesto sadašnje odredbe koja predviđa najmanje jednog, a najviše tri. Zastupnici srpske manjine birat će se temeljem općeg biračkog prava, što znači da će srpske liste biti istaknute zajedno s ostalim političkim strankama u svim izbornim jedinicama, pa postoji mogućnost da u Sabor uđe i više od troje zastupnika.

Ukidanje dosadašnje prakse glasanja u posebnoj izbornoj jedinici ujedno znači i da se građani srpske nacionalnosti na biralištima više neće morati izjašnjavati kao pripadnici manjine da bi dobili mogućnost glasanja za srpske liste. Za ostale manjine, koje imaju udio manji od 1,5 posto u stanovništvu, uvodi se tzv. dopunsko pravo glasa, odnosno jamči im se posebno biračko pravo temeljem kojeg imaju na najmanje pet zastupnika u Saboru i pritom ne gube opće biračko pravo, što je do sada bio slučaj.

Nikola Bajto

Objavljeno: 17.06.2010. isprintaj | pošalji link