RAT DEVEDESETIH  

Stradalo oko 25.000 ljudi

Prema raznim procjenama, zavisno od izvora, broj mrtvih i nestalih u Hrvatskoj kreće se između 20 i 25 hiljada - kaže Igor Roginek, koordinator projekta "Ljudski gubici u RH 1991-1995" koji vodi Documenta.



Nevladina organizacija Documenta intenzivno radi na projektu "Ljudski gubici u Republici Hrvatskoj 1991-1995" koji bi trebao rezultirati popisom svih poginulih i nestalih žrtava rata.

Provođenje projekta počelo je u decembru 2008, a nakon višemjesečnih istraživanja dokumenata i arhiva istraživači su krenuli na teren kako bi dopunili već prikupljene podatke o žrtvama rata, provjerili njihova imena i ostale podatke iz tri međusobno nezavisna izvora.

- U istraživanju polazimo od pretpostavke da su sve žrtve i stradalnici jednaki, bez obzira na njihovu etničku, političku ili socijalnu pripadnost. Pri dokumentiranju ljudskih gubitaka koristimo primjerenu znanstveno utemeljenu metodologiju i suvremene tehnike istraživanja - ističe koordinator projekta Igor Roginek, koji s još sedam istraživača i arhivisticom radi na prikupljanju podataka o žrtvama.

Traganje za podacima u opustjelim selima

- Ovaj projekt je neophodan zato da se spriječe političke i ideološke manipulacije brojem ratnih žrtava - kaže Roginek i dodaje da trenutno stanje ne pridonosi u dovoljnoj mjeri ublažavanju ratnih posljedica što je preduvjet za razvoj multietničkih i multikulturalnih sredina.

Obujam posla traži najmanje četiri do pet godina rada. Sredstva u visini 3.800.000 kuna osigurali su Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške, Ministarstvo vanjskih poslova Švicarske Federacije i Europska komisija.

- Prema raznim procjenama, zavisno od izvora, broj mrtvih i nestalih u Hrvatskoj kreće se između 20 i 25 hiljada - kaže Roginek i dodaje da su već na primjeru Sisačko-moslavačke županije, koju prvu obrađuju, istraživači naišli na velike teškoće.

- Prema procjenama, u Sisačko-moslavačkoj županiji stradalo je oko 4.500 osoba - kaže Slaven Rašković koji s kolegama prikuplja podatke na terenu. Kod mnogih imena poginulih nalaze greške u podacima koje treba dodatno provjeriti.

- U teškoj smo situaciji jer moramo tragati za podacima u opustjelim selima gdje su čitave porodice poubijane, kamo su se vratili stariji ljudi koji su u međuvremenu pomrli ili su članovi porodica ubijenih izbjegli diljem svijeta - dodaje Rašković.

Taj problem će biti riješen kad na internetskoj stranici Documente bude ostvarena mogućnost upisivanja podataka o žrtvama. No teže će biti rješiva zavjera šutnje u Sisku gdje je ubijen velik broj civila srpske nacionalnosti. Osim toga, zbog netočnosti dostupnih izvora podataka, u nekim slučajevima pojavila se i pogrešna oznaka nacionalnosti, na što su obitelji žrtava vrlo osjetljive. Problem predstavlja što nije bilo niti jednog popisa žrtava koji bi se odnosio na cijelu državu, već su rađeni podaci o žrtvama u pojedinim sredinama, bilo da su ih radile braniteljske udruge, udruge civilnih žrtava, Memorijalni centar Domovinskog rata, Crveni križ Hrvatske ili vlasti nekadašnje Republike Srpske Krajine.

Neće biti drastičnih odstupanja

- Podaci su često neažurirani, bilo da je riječ o popisima s hrvatske strane ili popisima beogradskog udruženja "Veritas", koje smo razmatrali ravnopravno s ostalim popisima i u kojima smo također naišli na neka imena nestalih čiji su posmrtni ostaci već bili ekshumirani iz masovnih grobnica, identificirani i pokopani - navode istraživači.

- Prikupljanje podataka u Hrvatskoj provodi se u znatno drugačijim okolnostima nego u BiH ili na Kosovu gdje je podatke o žrtvama prikupljao beogradski Fond za humanitarno pravo i gdje su uspomene na tragične događaje bile još svježe - kaže Roginek.

Ne smatra da će se dobiveni podaci o žrtvama u Hrvatskoj značajnije razlikovati od dosadašnjih procjena, kao što je to bilo u BiH gdje je Mirsad Tokača za sada došao do brojke od oko 99 hiljada, što je dvostruko manje od procijenjenog broja žrtava rata u BiH.

U Documenti smatraju da je ovaj projekt Hrvatskoj itekako potreban i da ima regionalno značenje. Stvorit će se baze podataka i informatički kompatibilni sustavi putem kojih će biti moguće razmjenjivati podatke o žrtvama.

- Iako je naš prioritet stvaranje popisa žrtava građana Hrvatske, mi nećemo zanemarivati ni žrtve drugih državljanstava koje ćemo također uvrstiti u popis - kaže Roginek.

Porodice Zec nema na popisu žrtava rata

U Documenti kažu da nijedna zaraćena strana nije poklanjala previše pažnje evidenciji stradalih civila.

- U tom smislu nešto su ažurniji popisi s hrvatske strane, dok se u zaplijenjenim popisima krajinskih vlasti najvećim dijelom nailazi na podatke o poginulim borcima - kaže Roginek.

Kad je počela tragedija civila u "Oluji", nije bilo službi koje bi zapisivale njihova imena. To je učinjeno tek u izbjeglištvu, u atmosferi kad obitelji nisu znale gdje su im članovi pa su upisivale njihova imena iako su bili živi. Postoji još jedna kategorija ljudi o kojima su podaci neažurni.

- To su ubijeni civili u gradovima, prije svega Srbi, pogotovo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uključujući i Sisak, i u krajevima u kojima nije bilo ratnih djelovanja - dodaje Roginek.

Kao najdrastičniji primjer navodi ubijene članove porodice Zec, uključujući i 12-godišnju Aleksandru, koji nisu na popisu žrtava rata. Odšteta je njihovoj rodbini isplaćena nagodbom, a ne nakon suđenja i ubijeni članovi porodice Zec nigdje nisu navedeni kao žrtve rata.

Glavni rezultat projekta bit će poimenični popis svih žrtava s osnovnim podacima: datumom i mjestom rođenja, imenima roditelja, prebivalištem, etničkom pripadnošću, vremenom, mjestom, načinom stradanja i statusom, civilnim ili vojnim. U pregled će biti uključeni i drugi bitni podaci ukoliko su poznati, recimo stručna sprema, radni status, vjerska pripadnost, bračno stanje, lokacija sahrane...

Prikupljeni podaci bit će dostupni javnosti u elektronskom i štampanom obliku. Ukoliko imate bilo kakve informacije o žrtvama rata u Hrvatskoj (o poginulima, ubijenima, nestalima, mučenima i zatvaranima), iz Documente pozivaju na suradnju. Istraživači Documente će vas kontaktirati i posjetiti u najkraćem roku i uzeti podatke. Kontakti: 01/457-23-98 ili kontakt@documenta.hr i www.documenta.hr

Nenad Jovanović

Objavljeno: 03.02.2010. isprintaj | pošalji link