NEISTRAŽENE SUDBINE  

Suđenja idu polako i zakašnjelo

Tokom regionalnih konzultacija nevladinih organizacija za osnivanje REKOM, Nataša Kandić istakla je da u Hrvatskoj, za razliku od suđenja u Srbiji, još uvijek postoji razumijevanje za izvršenje i počinioce zločina,jer se uzima olakšavajuća okolnost kako se neko borio za nezavisnost Hrvatske.

U Zagrebu su 11. juna održane regionalne konzultacije nevladinih organizacija s pravosuđem o inicijativi za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na području bivše Jugoslavije (REKOM).

Skup kome su prisustvovali suci, tužioci, advokati i drugi pravnici iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i Kosova, otvorili su Jasmina Dolmagić, zamjenica glavnog državnog tužioca Mladena Bajića i i Ibro Bulić, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

O razlozima pokretanja regionalne inicijative za osnivanjem REKOM-a, o toku konzultacionog procesa kao i o nacrtu modela buduće komisije govorili su voditeljica Documente iz Zagreba Vesna Teršelič, direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataša Kandić i Midhat Izmirlija s Pravnog fakulteta u Sarajevu.

Cilj ovih konzultacija je upoznati regionalne pravne i sudske stručnjake s regionalnom inicijativom, kao i otvoriti raspravu o modelu REKOM-a kao prepoznatljivom mehanizmu tranzicijske pravde i istinskog suočavanja društva s tamnim stranama prošlosti, rečeno je na skupu na kome je u ime SNV, koje je uključeno u problematiku utvrđivanja činjenica o ratnim žrtvama, prisustvovala pravna suradnica Tanja Spasojević.

- Regionalna komisija je mehanizam koji je komplementaran suđenjima baš zbog toga što sudbina mnogih nestalih nije istražena, što suđenja počiniocima ratnih zločina idu polako i zakašnjelo i što je u ratovima tokom 90-ih na području bivše Jugoslavije ubijeno preko 130.000 ljudi i što se u regiji traga za 15.000 nestalih, od toga 1.900 u Hrvatskoj, rekla je Vesna Teršelič.

Ona je naznačila važnost postojanja REKOM-a i najavila da će prijedlog o osnivanju te komisije 1. juna 2011. predati vladama i parlamentima kako bi oni ustanovili tu komisiju.

- Civilno društvo je doguralo debatu do ovog nivoa, ali ustanoviti komisiju mogu samo vlade, rekla je ona ističući da su tužilaštva svih država regiona pozdravila inicijativu, iako je to, kako je rekla, bilo prostora za zebnju, jer tužilaštva sastavljaju optužnice.

U svom izlaganju tokom regionalnih konsultacija Nataša Kandić izrazila je zadovoljstvo suđenjima u Srbiji i regionalnom suradnjom sudova i tužilaštava.

- Kako sam uključena u skoro sva suđenja za ratne zločine gde zastupam žrtve, mogu reći da su u velikoj većini suđenja veoma dobra. Doduše, ima i političkih izleta kao što je suđenje Iliji Jurišiću za napad na kolonu vojnika u Tuzli, gde je bilo potrebno da se svi dokazi podnesu tužilaštvu BiH, gde bi mu se trebalo sudit, jer je on ipak državljanin BiH, to se radilo u Srbiji, pa ni jedan posmatrač ne bi stao iza ocene da je suđenje bilo pravično, istakla je Kandić i dodala da u Srbiji ima fantastičnih sudija od integriteta odanih samo činjenicama, ali kad se pogledaju suđenja u Hrvatskoj, situacija je različita.

– U Hrvatskoj je još uvek u velikoj meri razumevanje za izvršenje i počinioce zločina, pa je olakšavajuća okolnost ta da se neko borio za nezavisnost Hrvatske, iako ratni zločini nemaju veze s time, naglasila je Nataša Kandić objašnjavajući kvalitetu suđenja u Srbiji i jednim dijelom uticajem nevladinih aktivista koji prate suđenja i ne zastupaju državne interese nego hoće samo istinu i činjenice.

Nenad Jovanović

Objavljeno: 17.06.2010. isprintaj | pošalji link