MLJEKARI U DVORU  

Tko vara, tko krade, a tko ispašta

U općini Dvor traje pravi rat između proizvođača mlijeka, poljoprivredne zadruge "Mliječni put" i Križevačke mljekare, a u cijeli problem uključile su se i županijske i općinske vlasti.




Na području općine Dvor u proteklih deset godina u otkupu mlijeka izmijenile su se sve velike mljekare, KIM, Vindija i Dukat, i sve su zaključile da nemaju ekonomski interes prikupljati mlijeko od malih proizvođača na tom području. Nakon prošlogodišnjeg višemjesečnog prekida otkupa mlijeka u septembru je posredstvom Ministarstva poljoprivrede i Udruge malih proizvođača mlijeka za otkup pronađena nova Križevačka mljekara. Međutim, problemi su se ponovo javili i proizvođači opet nisu sigurni u otkup mlijeka.

Svako malo poljoprivredna zadruga koja organizira otkup mlijeka bez ikakvog objašnjenja prekida njegov odvoz, a proizvođači ga prolijevaju i pritom se osjećaju prevareno. Kako i ne bi kada se i od 16. januara ove godine njihovo mlijeko ne odvozi u Križevačku mljekaru.

Soda u mlijeku

Poljoprivredna zadruga "Mliječni put" danas jedina na dvorskom području organizira otkup mlijeka, nakon što je ljetos rad prekinula zadruga "Eko Dvor".

- Nas nitko ništa ne pita. Zadruge se ponašaju krajnje neodgovorno. To im je postala praksa, rade što hoće, mimo nas. "Mliječni put" je obiteljska zadruga i mi nismo njeni članovi, a zadruga "Eko Dvor" bila je postavljena silom politike i predstavljala je sredstvo jedne političke stranke. Znači, nijedna zadruga nije bila naša - priča nam Ankica Trbulin o tome kako to izgleda kada se pomiješaju mlijeko, politika i porodični interesi, dok ona dnevno prolije i do 80 litara mlijeka. S njom se slaže i kooperant Dragan Davidović ističući da su proizvođači u tom lancu zadnji, "treća ruka" koja najviše ispašta.

- Dvor je svima na rubu, slijepo crijevo. Mlijeko moram predavati onome tko u selo po njega dođe. Strah me je da smo skroz otpisani. Od mlijeka živim. Što ću sa svoje četiri krave? - pita se Davidović.

Branka Lombar iz poljoprivredne zadruge "Mliječni put" opravdava zastoj otkupa mlijeka nedefiniranim odnosima s Križevačkom mljekarom do koje svaki drugi dan prevale put od 320 kilometara.

- Nismo imali ugovor s mljekarom. Vozili smo na slijepo, samo na temelju otpremnice. Križevačka mljekara besplatno je dobivala naše mlijeko. Put nam nije isplaćen za decembar, kooperantima su platili tek za novembar. Nemamo više ni za gorivo. Računi su nam blokirani od septembra. Prethodna mljekara Staro Petrovo Selo duguje nam 160 hiljada kuna za prošlu godinu. Kooperantima nisu isplatili od 1. januara pa do prekida isporuke 1. jula prošle godine. Sada se tako počela ponašati i Križevačka mljekara - ističe upraviteljica ove poljoprivredne zadruge, koja je osnovana u Dvoru 1998. godine.

U vrijeme najveće ekspanzije proizvodnje mlijeka u Dvoru mlijeko se – tri hiljade litara dnevno – otkupljivalo od 130 kooperanata. Učestali prekidi, nesigurnost i neredovito plaćanje uzrokovali su da se broj kooperanta smanjio na 43, a dnevni limit mlijeka jedva prelazi hiljadu litara.

- Odnosi s Križevačkom mljekarom su narušeni i ne želimo više s njom surađivati. Ne možemo dozvoliti da nas svaki put, na vratima mljekare, manipuliraju. Vraćaju nam uzorke mlijeka s obrazloženjem da su loši. Zbog toga smo u četiri-pet navrata vratili mlijeko u Dvor i prolili ga - iznosi svoju stranu priče Branka Lombar.

Tu dolazimo do ključnog problema zbog kojeg najviše stradavaju kooperanti – upitne kvalitete mlijeka koja stiže do Križevaca. Naime, mlijeko s područja općine Dvor po analizama Agronomskog fakulteta iz Zagreba je loše kvalitete, odnosno druge kategorije.

- Htjeli smo da ponove analize, da dobijemo bolje rezultate, jer kooperantima na osnovu toga isplaćujemo novac. Međutim, to je zadruzi dodatni posao – nju zanima samo prijevoz mlijeka, a ne kvaliteta i rad s kooperantima. Njihova računica je jednostavna: 30 lipa po litri mlijeka dobiju od kooperanata, 30 lipa od općine i 35 lipa od Križevačke mljekare. Kada to zbrojimo, dobiju više od samih proizvođača. Želimo da se zadruga plaća po tome koliko ima kvalitetnog mlijeka, a ne po litri, jer očito stavljaju sodu u cisternu kako bi povećali količinu mlijeka. Zbog toga ispaštaju kooperanti kojima se zbog loše kvalitete mlijeka snižava cijena - kaže direktor Križevačke mljekare Ivica Jaić.

Proizvođači moraju preuzeti inicijativu

- Dvorsko mlijeko u sebi sadrži povišen broj somatskih stanica i bakterija te prisutnost antibiotika. Razlozi takvog zdravstvenog stanja vimena krave su higijensko-tehničke prirode, loši higijenski uvjeti i smještaj, ali i latentni mastitis, prikrivena upala vimena - ističe doktor veterine Stjepan Buić iz Dvora.

- Zadruga mora da oplemeni proizvođača. Mlijeko iz Dvora ima sve uvjete da bude vrhunske kvalitete, jer riječ je o ekološkoj, tradicionalnoj proizvodnji, ispaši na čistim pašnjacima, bez silaže. Moj interes je da otkupljujem mlijeko iz Dvora, jer znam da se radi o zdravom mlijeku, što se može postići uz dobru koordinaciju i rad svih u tom procesu, uključujući i poljoprivrednu zadrugu i veterinarsku stanicu. Također, ne može se dopustiti da zadruga od proizvođača sakuplja mlijeko svaki drugi dan, jer ljudi nemaju laktofriz i snalaze se na sve moguće načine. Mlijeko mora stići u laktofriz za dva sata, jer nakon toga dolazi do razvoja bakterija - ističe Ivica Jaić. Zato je lokalna zajednica uz pomoć UNDP-a nabavila 11 laktofriza vrijednih oko 140 hiljada kuna.

- Postavljanjem laktofriza teren se može obilaziti jednom u dva dana, čime se smanjuju putni troškovi. Iako je situacija bezizlazna, smatramo da je jedno od mogućih rješenja dodatna edukacija za proizvodnju sira, čime bi se mogao riješiti plasman dijela mlijeka - ističe Andrija Rudić, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije. Rješenje može biti i podizanje male mljekare, odnosno pogona koji bi otkupljivao mlijeko i s nekih drugih područja.

- Županija može pomoći u stvaranju boljih uvjeta, ali ne može ni na koji način utjecati na poslovnu politiku ili poslovne odnose, a mislimo da je ključ upravo u tom segmentu - naglašava Rudić.

S njim se slaže i načelnik Općine Dvor Nikola Arbutina koji se prisjeća da su problemi s mlijekom počeli prije četiri godine, otkada se ciklički javljaju.

- Uzroci su različiti, a problemi se rješavaju kratkoročno. Rezultat je smanjivanje količine mlijeka, dok se u kvalitetu ništa nije ulagalo, jer se mlijeko skuplja klasičnim kantarenjem od kuće do kuće. Problemi su mala količina mlijeka i razjedinjenost proizvođača tako da prerađivačima nisu interesantni. Sada je posljednji trenutak da se proizvođači mlijeka organiziraju, preuzmu inicijativu i da počnu sami sakupljati mlijeko i predavati ga proizvođaču, bez posrednika. Pomoć općine sigurno neće izostati, kao ni naša dosadašnja subvencija prijevoza - ističe Arbutina.

"Zasušili" krave

Smilja Tepšić iz Stupnice sjeća se vremena kada je za tri hiljade litara mlijeka dobivala deset hiljada kuna, dok je u novembru prošle godine isporučila svega 800 litara i dobila 500 kuna.

- Kako je nesigurna situacija, "zasušili" smo nekoliko krava i smanjili proizvodnju mlijeka. Posljednjih mjesec dana predavali smo 20-30 litara dnevno. Tko vara, tko krade, tko stavlja vodu i sodu, ne znam, samo znam da mlijeko iz mog dvorišta odlazi kvalitetno. Što se dogodi na putu do mljekare, može se lako utvrditi - kaže Smilja Tepšić koja od prodaje mlijeka školuje dva studenta.

- U Dvoru su pošteni ljudi koji žive od mlijeka i jedva čekaju da im isplatim njihov novac. Međutim, isplata za deveti mjesec otišla je na račun zadruge koji je blokiran i proizvođači taj novac nisu ni vidjeli. Za sljedeća dva mjeseca poljoprivrednicima sam platio direktno na račun. Za dvanaesti mjesec čekam obračun od zadruge. Želim organizirati proizvođače u Dvoru, ali za to je potrebna sigurna i odgovorna osoba, koju sadašnja zadruga nema - zaključuje direktor Kirževačke mljekare Ivica Jaić. Njegovoj mljekari i poljoprivrednoj zadruzi "Mliječni put" dan je rok od tjedan dana da riješe nastali problem kako kooperanti ne bi bili taoci njihovih loših poslovnih odnosa.

U svakom slučaju, pred proizvođačima mlijeka u Dvoru je ozbiljan problem: organizacija otkupa, odnosno poljoprivredne zadruge koja se neće baviti samo prijevozom mlijeka, nego i brigom o njegovoj kvaliteti, edukacijom i pisanjem projekata, jer s ulaskom u Evropsku uniju mjerila se pooštravaju, a na tržište može ići samo mlijeko prve kategorije.

Paulina Arbutina

Objavljeno: 25.02.2010. isprintaj | pošalji link