KNJIGA SPOMENIK  

Vrijedno svjedočanstvo o stradanjima u NDH

Na promociji knjige Milana Bastašića o stradanju Srba s Bilogore i iz Grubišnog Polja 1941. i 1991. koja je održana u Zagrebu ponovljen je podatak slabo poznat javnosti da je u Jadovnom ubijeno preko 40. 000 Srba, od kojih se za 10.500 znaju imena.


Na području Bilogore i Grubišnog polja danas živi manje od desetine Srba koji su tu živjeli prije 1941. godine, rečeno je na promociji knjige Milana Bastašića "Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991." koja je u organizaciji Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. iz Banjaluke održana u Zagrebu.

O knjizi koja govori o stradanju Srba tog dijela Hrvatske u Drugom svjetskom i ratu 90-ih govorili su predsjednik Udruženja Dušan Bastašić, historičar Đuro Zatezalo, sociolog Svetozar Livada i jedan od recenzenata, banjalučki pisac Vasilije Karan.



"Ovo je knjiga spomenik, knjiga o porušenim selima i pobijenim ljudima", rekao je Karan, dodajući da je i on iz tog kraja i da je sam kao dječak stradao od ustaša, na jedan način imao obavezu da napiše recenziju knjige.

"Knjiga je vrijedno svjedočanstvo o onom šta se dešavalo u NDH, ali je to i dokument o jednom narodu i jednom prostoru", rekao je Livada, dodajući da je autor u knjizi vjerno prenio atmosferu u kojoj su se stradavanja dešavala.

Zatezalo koji je više decenija istraživao žrtve ustaških logora i koji je sastavio poimenični popis žrtava Jadovnog na kome je preko 10.500 imena, naglasio je da je prije podizanja ustanka pobijeno preko 60.000 Srba, od toga skoro 40.000 u Jadovnom.

Knjiga, iako lični stav autora o događajima koje je preživio, obiluje i vrijednim dokumentima, kao i svjedočenjima ljudi koji su također preživjeli stravične događaje, kako od 1941. do 1945., tako i u od 1991. do 1995. rečeno je na promociji.

Prisutnima se obratio i arhijerejski namesnik grubišnopoljski protojerej stavrofor Marinko Juretić, evociravši uspomene na poznanstvo s Milanom Bastašićem i podsjetivši da je na oltaru u tamošnjoj crkvi prije zadnjeg rata imao kamen iz Jadovnog.



S obzirom na spriječenost autora da dođe, prikazan je video zapis njegove izjave s promocije u Banjaluci. Stradanja Srba na području Bilogore počela su u noći 26/27. aprila 1941. kad su 504 muškarca, među kojima i Bastašićev otac i 18-godišnji brat, pokupljeni po kućama, odvedeni na željezničku stanicu Grubišno Polje, prevezeni u ustaški logor Jadovno kod Gospića i tamo pobijeni.

Tih mjeseci, od aprila do avgusta 1941. godine, oko 600 porodica iselilo se u Srbiju, a u septembru 1942. godine ustaše su na više lokacija Bilogore pobili oko 500 mještana Srba, dok su njih 3.000, među kojima i Milana Bastašića kao 11-godišnjaka, otjerali u Jasenovac.

Slično se po riječima Milana Bastašića dešavalo i u zadnjem ratu kad je nakon bacanja bombi u dvorišta i šikaniranja, prebijanja, pa i ubijanja Srba slijedio napad hrvatske vojske na taj kraj, poznat kao operacija "Otkos" ujesen 1991. koji je rezultirao izbjegličkim kolonama za Banjaluku.

Na promociji knjige Dušan Bastašić govorio je o radu udruženja, podsjetivši da je zajedno sa SNV-om ustanovljen 24. jun kao Dan sjećanja na žrtva Jadovnog. "Za dva dana poslije, 26. juna najavio je komemoraciju i parastose koje će služiti vladika gornjokarlovački Gerasim s monaštvom i sveštenstvom eparhije, prvo kod Šaranove jame u koju je, kao i u još 32 jame po Velebitu bačen velik broj žrtava, a onda i na Pagu gdje su bile ispostave logora Metajna i Slana u kojima je također ubijen velik broj ljudi. Tom prilikom otkrit će se i spomen ploče koje su nakon 1945. postavljane, a početkom 90-ih poskidane", rekao je Bastašić.

Nenad Jovanović

Objavljeno: 15.06.2010. isprintaj | pošalji link